1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Strah od "ruskog medvjeda"

Zemlje istočne Evrope zabrinute su politikom Zapada prema Rusiji. Smatraju da je to politika neodlučnosti i popuštanja Rusima. U Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj to budi stari strah.

Što više vojnika NATO-a - to bolje. Po mogućnosti stacionirati ih što bliže "istočnoj granici". Uz to, kako jedna doskočica kaže, "bolje jučer nego danas". Ove rečenice najbolje odražavaju stav Poljske kada su u pitanju očekivanja ove zemlje od NATO-a u odnosu na aktuelnu krizu u Ukrajini. Inače poprilično razjedinjeni poljski političari su već mjesecima složni. Putinova agresija na Ukrajinu, smatraju oni, predstavlja opasnost za sigurnost Poljske.

USA Manöver Osteuropa Rumänien Soldaten

Poljska ponovo u strahu od Rusije

Ponovo se bude stare traume i sjećanja na zaposjedanje Poljske od strane Rusije u Drugom svjetskom ratu ali i na represije nakon Drugog svjetskog rata, kada je Poljska bila članica Istočnog bloka odnosno Varšavskog pakta. Poljska štampa smatra da je počela nova era konfrontacije i već sada žali za godinama nakon pada "željezne zavjese" 1989. godine. "Bilo je to najboljih 25 godina u Poljskoj u posljednjih nekoliko stoljeća", napisao je Adam Michnik, glavni i odgovorni urednik najvećeg poljskog nadregionalnog lista "Gazeta Wyborcza".

Strah od Rusije, razočarenje Njemačkom

Suzdržana politika Njemačke prema Moskvi nailazi na kritike sa svih strana. "Njemačka ne bi branila Poljsku od Rusije, ukoliko bi nastupila ozbiljna situacija", zaključak je publiciste Bartosza Wielinskog u listu "Gazeta Wyborcza". I Pawel Zalewski, ugledni političar iz vladajuće i Njemačkoj prijateljske Građanske platforme nedavno je pisao o "njemačkoj bombi ispod temelja Evrope". On tvrdi da će Njemačka ekonomske interese staviti iznad sigurnosnih interesa istočne Evrope.

NATO-Gipfel in Newport

Samit NATO-a u Walesu (5.9.2014.)

Na samitu NATO-a u Walesu (04.-05.09.) ovo kritično pitanje nije razriješeno. Poljska smatra njemačko pridržavanje sporazuma između NATO-a i Rusije od 1997. godine greškom. "Poljska je doduše nakon samita sigurnija nego prije samita ali sudbina Ukrajine je zapečačena jer Zapad, kojeg uglavnom koči Njemačka, nije spreman da se vojno i ekonomski stavi na stranu Ukrajine", mišljenje je koje preovladava među poljskim komentatorima. "A najgori mogući scenario je raspad Ukrajine, bespomoćnost Evrope i nastavak dosadašnjeg Putinovog kursa", upozorava Adam Michnik i daje prognozu: "Sljedeća je na redu Moldavija. A onda ćemo slušati kako se Rusi progone u Estoniji i Letoniji i da im se mora uputiti pomoć."

Atomsko oružje duž "istočne granice"

Zbog "zamrznutog" konflikta na području Transnistrije, Rumunija se pribojava da bi kriza iz Ukrajine mogla preći i na susjednu Moldaviju, u kojoj većina stanovništva govori rumunski. Najnovije izjave ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova izazvale su nemir u Bukureštu. On je rekao da se iz vida ne smiju izgubiti drugi regioni u Ukrajini, u kojima postoje slični problemi kao na istoku Ukrajine, gdje se govori ruski jezik. Lavrov se tom prilikom konkretno osvrnuo na rumunsku, mađarsku i poljsku manjinu na zapadu Ukrajine.

Racionalno gledajući, direktna opasnost za Rumuniju ne postoji, izjavio je nedavno rumunski predsjednik Traian Băsescu. Ali, dodao je on, moramo biti spremni za "iracionalno". S obzirom na eskalaciju na istoku Ukrajine, on je tražio od EU i NATO-a da opremi ukrajinsku vojsku oružjem. Vrijeme "zaštitnih šljemova i saopštenja o namjerama" moralo bi biti zamijenjeno novom politikom, koja bi zaustavila Rusiju. "Danas je na redu Ukrajina, sutra neko drugi", rekao je Băsescu.

Bivši bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passy je za DW ponovio svoj zahtjev da se atomske bojeve glave postave na "istočne granice" NATO-a. "Atomsko oružje je zbog svojih strašnih posljedica spriječilo treći svjetski rat u 20. stoljeću. Stoga bi to bilo politički odmjereno rješenje, koje bi dovelo do stabiliziranja situacije. "Takav korak je bio neophodan nakon Putinove invazije na Ukrajinu", izjavio je Solomon Passy.

Nade koje se polažu u NATO

Rumänien Traian Băsescu

Traian Băsescu

Za razliku od bivšeg bugarskog šefa diplomatije, rumunski predsjednik Băsescu ima u vidu ne atomsko već konvencionalno oružje. Na samitu NATO-a u Walesu, on je tražio - slično kao Poljska i zemlje Baltika - podizanje baze NATO-a u svojoj zemlji. Pored toga, on bi volio da se njegova zemlja uključi u NATO-program za odbranu od cyber-napada na Ukrajinu. Dan pred samit je Vrhovno vijeće odbrane u Bukureštu glasalo za stacioniranje borbenih aviona NATO-a. Avioni bi trebali biti dio integriranog odbrambenog sistema Zapadne vojne alijanse. Rumunija priželjkuje i užu saradnju sa savezničkom vojnom mornaricom. Razlog tome je pojačano prisustvo ruskih vojnih brodova u Crnom moru.