1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Quo vadis Crna Gora?

Jelena Kulidžan
17. juni 2018

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponovo je uputio oštre i za javnost zbunjujuće poruke Evropskoj uniji. Postavlja se pitanje, da li pravi zaokret u spoljnoj politici ili jača domaće redove?

https://p.dw.com/p/2zfww
Milo Djukanovic, Präsident Montenegro
Foto: picture alliance/AP Photo/D. Vojinovic

Prve dane u predsjedničkoj fotelji Đukanović je iskoristio da pošalje, za čelnika države, neuobičajene poruke o Evropskoj uniji. Krajem maja je poručio da Crna Gora neće klečati i moliti da Brisel otvori vrata, a ove sedmice je otišao korak dalje, navodeći da „Crna Gora i Balkan nisu teren na kojem se može eksperimentisati, niti propisivati šta je obavezno primijeniti."

Pojasnio je Đukanović i da Crna Gora nije iz nužde opredijeljena za EU.

"Sebe smatramo partnerom, kojem ne treba propisivati, nametati i davati sebi za pravo da svako malo sudite da li smo dovoljno inteligentni i dovoljno ozbiljni da primijenimo ono što smo prethodno zajedno usvojili... Znam da na Balkanu svi imamo i svi živimo taj sindrom inferiorne zavisnosti, provincijalne zavisnosti u odnosu na neke pretpostavljene međunarodne autoritete. Ja ne živim taj svijet... Ja sam vrlo često na meti određenih inostranih i domaćih adresa, ali vjerujte da me to ne zanima uopšte", kazao je novoizabrani predsjednik države.

Postavlja se pitanje kome i zašto Đukanović sada šalje ovakve poruke. Crna Gora krajem mjeseca obilježava šest godina od početka pregovora sa EU, a premijer Duško Marković ponavlja da je Vlada nedvosmisleno opredijeljena za članstvo u EU.

Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija Ana Novaković, koja je član radne grupe za pregovore o poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), smatra da Đukanović okreće kormilo od EU u nekom drugom pravcu i to „ne iz opravdanih i objektivnih, već isključivo ličnih razloga."

„Ovaj panični napad na EU može dolaziti samo od nekoga ko osjeća strah od tog procesa. Izvjesno je da dalji proces integracije zahtjeva: oslobađanje institucija od partijskog interesa, zagarantovanu slobodu izražavanja i medija, funkcionalnu vladavinu prava koja bi u jednom trenutku otvorila i brojne fioke tužilaštva. Očigledno je da se Đukanović pri pomisli na takvu realnost ne osjeća dobro i da će kontrolu DPS-a nad svim procesima i institucijama u društvu beskompromisno čuvati."

Drugačijeg je stava Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta, koji Đukanovićevu izjavu čita kao potvrdu da je Crnoj Gori EU i dalje cilj.

„Njegova poruka se ne može tumačiti kao suprotstavljanje Evropskoj uniji ili skretanje ka nekim drugim opcijama, nego kao traženje ravnopravnog odnosa i partnerstva u odlučivanju o onim stvarima koje se tiču funkcionisanja pojedinih institucija."

Radulović smatra da je poruka namijenjena i domaćoj javnosti, ne samo Briselu.

„Mislim da su ovako snažne izjave Đukanovića imale i svoju unutrašnju upotrebu, jer su slične izjave uvijek bile i najava nekih reformskih rezova u sopstvenim redovima, naročito u onim institucijama koje nisu adekvatno radile ili reagovale na određene probleme," kaže Radulović.

Šta misle Evropska unija i Vlada Crne Gore?

Brisel se još nije oglasio. Dok se čeka njegovo tumačenje Đukanovićevih poruka, nameće se dilema da li one mogu načiniti štetu evropskom putu Crne Gore? Odgovor nije jedinstven i zavisi iz koje perspektive se situacija posmatra.

„Ovakve izjave neće nanijeti štetu evropskom putu i mislim da će u narednim mjesecima doći do smirivanja određenih tenzija i kreiranja bolje atmosfere u sveukupnim političkim odnosima na unutrašnjem planu i u vezi sa EU pregovorima," uvjeren je Radulović.

Novaković, sa druge strane, naglašava da Đukanović u pitanje dovodi cjelokupni proces integracije Crne Gore u EU.

"Stoga je izuzetno važno dobiti odgovor i jasan stav predsjednika Vlade na ovakve izjave predsjednika države. S obzirom na to da Vlada ni u jednom trenutku nije dovela u pitanje EU kao spoljno-politički prioritet zemlje, na ovom pitanju ćemo vidjeti da li ključne odluke u Crnoj Gori donose zvanične institucije ili pojedinac. Taj odgovor najbolje će pojasniti u kakvom sistemu živimo."

Đukanovićeve posljednje poruke reakcija su na zvanični stav Brisela da nedavna smjena generalne direktorice Javnog servisa predstavlja kršenje slobode izražavanja i medija, te da su crnogorske vlasti ograničene obavezama prema evropskim vrijednostima i standardima. Bitka oko rukovodstva Javnim servisom traje mjesecima i vjeruje se da DPS sve orkestrira, kako bi na čelne pozicije ponovo doveo svoje ljude.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android