1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Putinov kontraprojekat Evropskoj uniji

Rusija, Kazahstan i Bjelorusija osnivaju Evroazijsku ekonomsku uniju - bez Ukrajine. Međutim, eksperti su podijeljenog mišljenja da li će taj projekat Kremlja biti stabilan i plodonosan.

Jedne sve ovo podsjeća na Sovjetski savez, a druge na Evropsku uniju. Ali, u izvjesnoj mjeri su oba ta modela bila inspiracija za Evroazijsku ekonomsku uniju (EAU). Za njeno osnivanje, planirano za 1. januar 2015., predsjednici Rusije , Kazahstana i Bjelorusije konačan dogovor trebaju da donesu ovog četvrtka (29. maja 2014.) u kazahtsanskom glavnom gradu Astani.

No, ovaj termin je povezan i sa trenutnom krizom u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama je različitim sredstvima pokušavao da svog najvećeg slovenskog susjeda pridobije za svoj kontra-projekat Evropskoj uniji. Na pritisak Moskve je tadašnji ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič, krajem 2013. odbio da potpiše već dogovoreni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Briselom. To je izazvalo revoluciju koja ga je koštala predsjedničke funkcije. I to je na kraju bilo odlučujuće da Ukrajina ne pristupi EAU.

Stremljenje ka velikoj moći po uzoru na Sovjetski savez?

Russland Weißrussland Kasachstan beschließen eurasischen Wirtschaftsunion

Lukašenko (Bjelorusija), Medvedev (Rusija) i Nazarbajev (Kazahstan) u novembru 2011.

Dakle, sada su tu samo tri zemlje koje bi htjele da, u ljeto 2010. osnovanu carinsku uniju, pretvore u Evroazijsku uniju sa mnogo većom ekonomskom i političkom saradnjom. Strateški cilj tog projekta iz ruskog ugla protumačio je Andrej Susdalcev sa moskovske biznis škole HSE: "Rusija ne može biti velika sila bez sopstvene integracione grupe koja će se brzo razvijati."

Ne, ovdje se definitivno ne radi o ponovnom uspostavljanju sovjetske imperije, suprotnog je mišljenja Vladimir Šarihin, zamjenik direktora GUS instituta (Savez bivših sovjetskih republika) koji je blizak Kremlju. Mnogo više je riječ o tome da zemlje koje su uključene u uniju pokušavaju da po mogućnosti stvore jedan veliki zajednički i efikasan ekonomski prostor.

Ekonomski motivi u prvom planu

"Jedan od razloga za stvaranjem Evroazijske unije je takođe taj što stagnira formiranje ekonomske alijanse između EU i Rusije", kazao je Šarihin u razgovoru za Dojče vele. "A do toga nije došlo iz više razloga, bez sumnje takođe i zbog toga što su Sjedinjene Američke Države sa zavišću gledale na ovu ideju", smatra ovaj ekspert. Dakle, Rusija se zbog toga odlučila na formiranje sopstvenog integracionog projekta, pogotovo zbog toga, kako smatra Šarihin, što globalizacija vodi stvaranju "velikog ekonomskog klastera (mreže proizvođača, trgovinskih komora...)". Primjeri za to su Evropska unija, NAFTA u Sjevernoj i Merkosur u Južnoj Americi.

Prvenstveno ekonomske razloge za osnivanje Evroazijske ekonomske unije vidi i Sergej Prihodko sa liberalnog Instituta za ekonomsku politiku Gajdar. On ukazuje i na to da za mnoge ruske, kazahstanske i bjeloruske kompanije veze iz sovjetskog vremena često predstavljaju jedinu mogućnost za međunarodno poslovanje. „Preciznije govoreći: većinu naših proizvoda, pored starih kupaca, niko ne želi. Zato je ova saradnja od međusobne koristi“, objašnjava Prihodko.

Bitne razlike među partnerima

Prihodko međutim ne smatra da će Evroazijska ekonomska unija biti stabilan i efikasan savez. Razlog za to nije samo Ukrajina. To što nje neće biti u novoj uniji je za žaljenje, ali može da se prebrodi, smatraju i drugi moskovski stručnjaci. Prihodka mnogo više zabrinjava činjenica da se države članice, kao i potencijalni drugi kandidati za članstvo u Uniji, poput Jermenije i Kirgistana, veoma razlikuju po razvijenosti, i u tržišnom, i u političkom pogledu.

Janukowitsch PK in Rostow 28.02.2014

Viktor Janukovič odbio d apotpiše sporazum s Briselom što je izazvalo revoluciju u Ukrajini

Taj problem primjećuje i Andrej Suzdalžev. On ukazuje na Kazahstan i Bjelorusiju. Jača integracija sa autoritarnim režimima je zapravo teško zamisliva, smatra Suzdalžev. Jer, odstupiti od dijela kompetencija i dijela suvereniteta u korist Unije, protivno je vladarima koji žele da imaju svu moć u svojim rukama. Ali da bi postigla svoje geopolitičke ciljeve, Rusija nema drugog izbora nego da to pokuša sa ovim zemljama.

Još bez rješenja za saradnju sa EU

Suzdalžev je uvjeren da je snažnije vezivanje za Rusiju u principu od interesa za susjedne narode. "Bjelorusija, recimo, bez tog povezivanja ne bi mogla ni nedjelju dana da preživi”, vjeruje taj docent. I Vladimir Šarihin sa Instituta GUS smatra da će Evroazijska ekonomska unija, kao i sadašnja unija, uspjeti da ostvari saradnju i kompatibilnost sa EU. Cilj nije okretanje leđa EU.

U Njemačkom Odboru za ekonomsku saradnju sa Istokom, smatraju drugačije: „Postoje problemi kada se, recimo, radi o kompatibilnosti sa Svjetskom trgovinskom organizacijom“, kaže Rajner Lindner. Ne bi smjelo da se dogodi da se obje strane postave kao dva nepomirljiva bloka. Neophodno je pronaći rješenje za ekonomsku i trgovinsku politiku između Evroazijske i Evropske unije. „To da sada nije uspjelo, to je zadatak za sljedeće godine“, zaključuje Lindner.