1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ukrajina ne zna na koju bi stranu

Na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti raspravlja se o tome mora li se Ukrajina odlučiti između Europske unije i Rusije. Isto tako, neki su Janukoviča nazvali sitnim kriminalcem i lopovom.

default

Rasprava o Ukrajini na Minhenskoj konferenciji

„U trenutnom sukobu u Ukrajini, ja sam potpuno na strani prosvjednika s Majdana“, izjavio je na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti bivši savjetnik za sigurnost vlade SAD-a, Zbignjev Brzezinski. On je dodao kako je jako teško izraditi neki strateški plan za rješenje sukoba, budući da je ukrajinski predsjednik Janukovič, kako je naglasio – u svojoj osnovi zapravo sitni kriminalac. „A takve ljude karakteriziraju dvije osobine: oni su doista glupi i uvijek traže neku novu mogućnost za krađu. Oni su nesposobni predvidjeti dugoročne posljedice svog djelovanja. I to je upravo razlog zašto njihovi protivnici teško mogu nešto planirati...“, naglasio je Brzezinski.

Značaj Rusije u Ukrajini

Oppositionspolitiker Vitali Klitschko bei der Sicherheitskonferenz München Bayern 2014

Vitalij Kličko

O korupciji i čežnji za jednom pravnom državom, na spomenutoj Konferenciji govorio je i jedan od vođa ukrajinske oporbe, Vitalij Kličko. No, u diskusiju o stvarnim ili tek navodnim karakteristikama ukrajinskog predsjednika, osim Klička, sudjelovali su međutim i ukrajinskim ministar vanjskih poslova Leonid Košara kao i Leonid Slutski, član ruske Dume. Njihov doprinos diskusiji kretao se oko vrlo često zanemarenog pitanja – na koga se zapravo misli kada se govori o ukrajinskom narodu, kojeg navodno zastupa oporba ali i ukrajinska vlada? „U Ukrajini živi i osam milijuna etničkih Rusa. Što oni misle o komentarima koji dolaze sa Zapada? Osam milijuna Rusa onemogućava vladi Ukrajine da okrene leđa Rusiji. I svaka nova vlada će se s ovim problemom morati pozabaviti“, naglasio je Košara.

Ovo pitanje već nekako samo po sebi je otvorilo i sljedeće – Hoće li okretanje Ukrajine Europskoj uniji u jednom trenutku automatski značiti i okretanje leđa Rusiji, pa čak i stvaranje fronta protiv ove zemlje? Međutim, nitko od sudionika ove diskusije na ovo pitanje nije želio dati pozitivni odgovor. „Politička budućnost Ukrajine neće se odlučivati niti u Moskvi a niti u Bruxellesu, već u Kijevu“, izjavio je primjerice član ruskog Parlamenuta, Leonid Slutsky.

Međutim, Rusija naravno itetako želi i u budućnosti s Ukrajinom održavati vrlo bliske i tijesne odnose. Zato je, kako kažu promatrači, u igru unijela i Euroazijsku gospodarsku uniju, u koju bi primjerice jako rado ušla i zemlja članica Europske unije, Rumunjska. Iz Moskve se po ovom pitanju već više puta moglo čuti kako svrha ove Unije nije stvaranje konkurencije Europskoj uniji. Naprotiv, sam Putin je već mnogo puta naglasio kako bi se trebale stvoriti jedinstvene tržišne zone oba saveza te da bi EU i Euroazijska gospodarska unija trebale jedna drugu podržavati i surađivati.

Pa ipak, Košara je s time u svezi izjavio kako Ukrajina ima koristi od Rusije. Kijev je primjerice od Moskve po pitanju uvoza plina dobio vrlo atraktivnu ponudu prema kojoj bi Ukrajina mjesečno mogla uštedjeti gotovo 400 milijuna dolara. Tome još dolazi i kredit Rusije Ukrajini u iznosu od 15 milijardi američkih dolara. „Ja nemam ništa protiv povezivanja s oba saveza, no mi moramo misliti na nas, na to da svakog dana na stolu imamo dovoljno kruha“, rekao je on.

„Izgubljene godine“

Viktor Janukowitsch Ukraine Präsident

Viktor Janukovič

Da ukrajinska vlada naravno snosi veliku odgovornost prema stanovništvu, to je razumljivo samo po sebi. Međutim, prema mišljenju Vitalija Klička, ona je zakazala upravo po ovom pitanju. „Nakon promjena 1991. godine, Ukrajinci su imali velika očekivanja. Sanjali smo o tome da ćemo uskoro postati jedna stabilna i moderna zemlja. Od toga razdoblja do danas su druge zemlje, kao Poljska i Češka, mnogo toga uspjele napraviti – od modernizacije infrastrukture pa sve do reformi političkog upravljanja. No, Ukrajina nije učinila ništa. Umjesto toga, Ukrajina nije uspijela uvesti reforme i imala je vladu koju karakterizira manjak političke volje. Mnogi stručnjaci razdoblje od 1991. do danas nazivaju izgubljenim godinama. I to je tako“, rekao je Kličko.

Kličko je isto tako podsjetio kako je Janukovič nešto prije donošenja odluke vezane za sporazum Europske unije i Ukrajine, izjavio kako „njegova zemlja ide svojim putem“. „A sada možemo vidjeti i kojim to putem on ide – putem nasilja i terora. I protiv toga se bore svi Ukrajinci, svi oni koji žele živjeti u jednoj drugoj zemlji od one u kakvoj sada žive“, rekao je Kličko na kraju svog govora i na Konferenciji dobio veliki, gotovo demonstrantivni aplauz.

Autori: Kersten Knipp / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Svetozar Savić