1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putin i Trump u Vijetnamu

Politička klima između Putina i Trumpa se zaoštrila nakon njihovog prvog susreta u julu na samitu u Hamburgu. Moskva međutim i dalje traži dijalog i predstavlja Trumpa kao žrtvu unutrašnjo-političkih sukoba u SAD.

Hoće li se sresti ili ne? Do posljednjeg momenta nije bilo jasno da li će Donald Trump i Vladimir Putin naći vremena za razgovor na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske zajednice (APEC) koji se održava u vijetnamskom gradu Danang. Tek u četvrtak je rusko Ministarstvo inostranih poslova potvrdilo termin - "najverovatnije" za petak. Nakon što je predsjednik SAD-a prvi spomenuo mogućnost održavanja takvog sastanka prije oko nedjelju dana, Kremlj je reagovao pozitivno, ali na zvaničnu potvrdu se dugo čekalo. Izgledalo je kao da su dvije države dugo razmatrale da li taj susret vrijedi realizovati.

"Vjerujem da predsjednik Trump teži ovom sastanku, dok je predsjednik Putin u modusu "sačekajmo", kaže Mark Simakovsky, viši saradnik Atlantskog vijeća - američke ThinkTank organizacije. Američki predsjednik je obećao tokom predizborne kampanje da će unaprijediti odnose sa Moskvom. Nakon ruske aneksije Krima, odnosi sa SAD su dramatično pogoršani. "Trump želi ispuniti ovo obećanje, ali mora da nosi teret domaćeg skandala koji je povezan sa Rusijom i hakerskim napadima u vezi sa njegovim izborom za predsjednika", rekao je Simakovsky. Lider Kremlja Putin ne vjeruje doduše u brzo poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. Ne vjeruje u to i zbog toga što najnovije američke sankcije protiv Rusije ne može ukinuti samo predsjednik. Kada je Trump prije nešto manje od godinu dana izabran za predsjednika, u ruskom parlamentu su otvarali šampanjac. Ova euforija je odavno prošla a neki poslanici sumnjaju u to da li Moskva trenutno mora da sklapa bilo kakve dogovore sa Trumpom. Zato sastanak u Vijetnamu ima "male šanse za uspjeh u pogledu konkretnih rezultata", kaže Simakovsky. "Na neki način, Trump i Putin su kao dvije udaljene planete,koje upadaju u istu orbitu i međusobno se privlače."

Suzdržanost uprkos spirale sankcija

Nakon prvog zajedničkog sastanka Trumpa i Putina na marginama samita G-20 početkom jula u Hamburgu, oba predsjednika su pokazala zadovoljstvo zajedničkim susretom. Oni su, kako se hvalio Putin, uspostavili lični odnos. Ali događaji, koji su ubrzo uslijedili, taj su odnos stavili na teške probe.

Američki Kongres je krajem jula usvojio nove i strožije sankcije i stavio Rusiju u istu ravan sa Iranom i Sjevernom Korejom. Razlog: miješanje u američku izbornu kampanju 2016. i aktivnosti Rusije u Ukrajini. Skoro istovremeno, Moskva je odlučila da uskrati gostoprimstvo i faktički izbaci više od 750 američkih diplomata. To je bio odgovor na "razne neprijateljske korake Vašingtona", saopštilo je tada rusko Ministarstvo inostranih poslova. Među tim koracima bilo je i protjerivanje na desetine ruskih diplomata krajem 2016. godine od strane Obamine administracije. U to doba, Moskva je odustala da odgovori na taj korak, ne želeći vjerovatno da opterećuje odnose sa novoizabranim predsjednikom Trumpom.

Kao odgovor na masivno smanjenje svog diplomatskog osoblja u Rusiji, Vašington je pozvao Rusiju da zatvori svoj konzulat u San Franciscu u roku od nekoliko dana, što je izazvalo bijes u Moskvi. Neki komentatori u državnim medijima čak su tvrdili da se osjeća "miris rata". Putin je međutim odustao od novog diplomatskog kontranapada, kao i oštrih kritika. Kremlj je Trumpa predstavio kao žrtvu domaćih političkih sukoba u Sjedinjenim Američkim Državama. "Obje strane su retorički suzdržane", rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Vijeća za vanjsko-poilitičke odnose, provladine Think Tank organizacije. "Očigledno je ruska strana odlučila da ne ruši više mostove, kako bi izbjegla daljnju eskalaciju i ponovo uspostavila dijalog", rekao je Kortunov u razgovoru za DW.

Sjeverna Koreja u prvom planu

Na sastanku između Putina i Trumpa ne bi trebalo nedostajati tema. Prema Kortunovu, moskovska lista želja uključuje ponovnu uspostavu diplomatskog i vojnog dijaloga između Moskve i Vašingtona, kao i nastavak razgovora o budućnosti strateškog sporazuma o razoružanju, kao što je INF-sporazum o raketama srednjeg dometa. Rusija je takođe spremna da razgovara o kriznim žarištima širom svijeta.

Deutschland | Hamburg - G20 Donald Trump und Vladimir Putin (picture-alliance/AP Photo/E. Vucci)

Lični odnos: Šta sve veže Trumpa i Putina

Kada je Trump izrazio  želju da se sretne sa Putinom u Vijetnamu, spomenuo je tri teme razgovora: Sjevernu Koreju, Ukrajinu i Siriju. Naročito Sjeverna Koreja treba da bude na dnevnom redu, smatraju eksperti. Iako i Moskva i Vašington kritikuju najnovije testove nuklearnog oružja, koje provodi Pjong Jang, Rusija i Kina traže iznalaženje diplomatskog rješenja koje uključuje koncesije Sjevernoj Koreji. S druge strane, Trump prijeti vojnim udarom.

Postoje i razlike po pitanju rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba. Donedavno se raspravljalo o raspoređivanju mirovnih snaga UN-a u Istočnoj Ukrajini, na teritoriji koju kontrolišu separatisti a koju je Kijev nedavno klasifikovao kao teritoriju koju je okupirala Rusija. Napredak po ovom pitanju otežali su nedavni komentari novog američkog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kurt Volkera, kaže Kortunov. Volker je isključio učešće Rusije u mirovnim snagama i direktne razgovore sa separatistima.

Gubitak povjerenja kao glavna prepreka

Konačno, Trump i Putin bi u Vijetnamu mogli razgovarati o međunarodnom nuklearnom sporazumu sa Iranom, iz kojeg američki predsjednik želi da izađe. I ovdje su razlike u mišljenju ogromne. Putin je nedavno putovao u Teheran i pokazao solidarnost sa rukovodstvom Islamske Republike.

Najveći problem na putu poboljšanja odnosa između Rusije i SAD je gubitak povjerenja, kaže američki stručnjak Simakovsky. Međutim, Moskva neće odustati od traženja dijaloga, kaže Andrei Kortunov. "Razgovaraće se čak i ako su šanse za uspjeh male".