1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putin, Trump i princip pravljenja malih koraka

Uzbuđenje pred susret Donalda Trumpa i Vladimira Putina na samitu G20 u Hamburgu nije moglo biti veće. Da li su očekivanja ispunjena? Djelimično, smatra Robert Mudge

Veliki sportski događaji su ponekad veliki društveni događaji. Susreti kao što su bokserski mečevi Vladimira Klička i Tajsona Fjurija privlače pažnju više miliona ljudi. Međutim, uzbuđenje u ringu je u poređenju sa susretom Donalda Trumpa i Vladimira Putina na jedan način razumljivo.

Da li će Putin poblijediti kada mu Trump stisne ruku? Da li će Trump podnijeti Putinov hladan pogled? Ko će od njih dvojice prvi pasti na koljena?

Svi koji su se nadali jednoj od senzacija su sada razočarani:  rukovanje i razgovor vođen tom prilikom su bili umjereni. Na momente je sve djelovalo prijateljski. Na Putinovom licu se moglo vidjeti nešto poput smiješka. To je jak kontrast u odnosu na ledeni susret ruskog lidera sa Trumpovim prethodnikom Obamom na prošlogodišnjem samitu G20. Još da ne zaboravimo da je Trump rekao da mu je „čast" što se sastao sa Putinom.

Njih dvojica su spojili ugodno s korisnim  tako što su sastanak vodili tačno dok su ostali lideri razgovarali o klimi. To je jedno od ključnih pitanja sa agende samita, tema veoma prirasla srcu kancelarke Angele Merkel. Trump je, doduše, učestvovao na prvoj polovini sastanka, ali je jasno da stanje ekosistema baš i nije među njegovim prioritetima.

Robert Mudge

Robert Mudge

Iako je bilo planirano da sastanak traje samo 35 minuta, Trump i Putin su razgovarali dva sata. Ali desilo se nešto za one koji gledaju dublje od govora tijela i stanovitih izjava: dogovoren je prekid vatre u jugozapadnoj Siriji koji počinje od nedjelje. Cjepidlake bi rekle da je to tek kap u moru, ali svaki sitan pomak važan je za taj dio svijeta.

S obzirom na izjave prije susreta je u Haburgu napravljen pomak. Trump je prilikom posjete Poljskoj oštro napao Putina. Javno ga je pozvao da prestane sa „destabilizirajućim uticajem Rusije na Ukrajinu" i podržavati „neprijateljske režime" kao što su u Siriji i Iranu. Nije promakla ni Putinova dozirana kritika Trumpove trgovačke politike: on je američke restrikcije u trgovini i investicijama opisao kao „maskirani protekcionizam".

Trump je na predsjedničku poziciju došao navodeći kako će imati sjajne odnose sa Putinovom Rusijom. Putin je, po navici, reagovao oprezno, možda uz nadu da će američko-ruski odnosi zaista doživjeti pozitivni zaokret nakon Obaminih mandata. Ipak, nikome nije dao da vidi karte koje ima u rukama.

Uzbuna koja je podignuta zbog optužbi da se Rusija umiješala u američke izbore i gurala Trumpovu kampanju stavila je obojicu u nezahvalnu poziciju. Uz poznati Putinov stav da takvog miješanja nije bilo i Trumpov zahtjev za garancijama da se Rusija neće miješati u američka unutrašnje stvari, njih su dvojica svakako bili sretni što zaobilaze neprijatnu temu u širem luku. Umjesto toga, lagodnije im je da gledaju naprijed, pričaju o rješenju konflikta u Siriji iako različiti stavovi o Asadu mogu u potpunosti ugroziti napore. Trump i Putin imaju i različite stavove kada je riječ o situaciji u Ukrajini i borbi protiv terorizma.

Uzbuđenje pred sastanak je možda bilo opravdano. Međutim, bez obzira na sve sumnje zbližavanje Trumpa i Putina, površno kako jeste, moglo bi biti podsticaj za konstruktivene odnose.

 

Preporuka redakcije