Pretjerana reakcija policije u Koelnu?

Nakon masovnih napada na žene u Novogodišnjoj noći 2015. godine u Koelnu iza kojih su stajali muškarci sjevernoafričkog porijekla policija u Koelnu je ove godine poduzela opsežne mjere kako bi spriječila da se takvo nešto ponovi. I dok je prošle godine policija bila na meti kritika zbog propusta, ove godine je na meti kritika zbog pretjerane kontrole.

Nordwest Zeitung iz Oldenburga staje u odbranu načina na koji je djelovala policija u Koelnu kada je ciljano kontrolirala sjevernoafričke muškarce, zbog čega je optužena za rasizam. List navodi kako policiji ne preostaje ništa drugo nego da djeluje preventivno:

„Muškarci, koje je policija izolirala, nisu bili kontrolirani zbog njihovog izgleda, već zbog toga što su bili upadljivi zbog njihovog ponašanja. To da se nije ponovila Novogodišnja noć iz 2015. godine pokazuje da je strategija policije bila dobra. Zbog toga zaslužuje zahvalnost, a ne optužbe za rasizam", navodi Nordwest-Zeitung.

 „To da je policija u ovoj situaciji i s obzirom na ono što se dešavalo (tokom Novogodišnje noći 2015. – op. red.) postupila kako jest bi trebalo biti nešto što se podrazumijeva, smatra Hannoverische Allgemeine Zeitung. „I to je u skladu sa zdravim ljudskim razumom. Konstruirati optužbe za rasizam je apsurdno. Osobito jer su pogođeni morali samo pokazati svoje isprave. Da su pri tome nastali redovi (u kojima se čekalo na kontrolu - op. red.) je s obzirom na masu ljudi oprostivo", smatra Hannoversche Allgemeine Zeitung.   

Sueddeutsche Zeitung na kontrole u Koelnu gleda na sljedeći način: „To se može porediti sa pratnjom nogometnih fanova uoči brizantnih utakmica. Ni svi fanovi nisu huligani, ali iz sigurnosnih razloga je njihova sloboda ograničena. To se zove prevencija."

Koelner Stadt-Anzeiger se bavi prigovorom o „racial profiling" i piše sljedeće: „Racial Profiling označava diskriminirajuću kontrolu grupe osoba koje policija percipira kao etnički ili religiozno drugačije. Povezati ovaj termin sa provjerama u Novogodišnjoj noći je apsurdno. Ova akcija, nakon masovnih seksualnih napada u prethodnoj godini, nije bila rasistička nego apsurdna. Brojni Sjeveroafrikanci su putovali u grupama i ponašali se agresivno. Policija je jednostavno radila njen posao a to je bio kontrola onih od kojih je prijetila opasnost da počine krivična djela."

Sporni izraz „Nafri"

Mitteldeutsche Zeitung komentira pojam „Nafri" koji je rasplamsao diskusiju: „Ako je akcija tokom Novogodišnje noći vjerojatno bila korektna, to što je policija označila Sjevernoafrikance na Twitteru kao „Nafri" sigurno uopće nije. Skraćenica „Nafri" znači „Sjeveroafrički prijestupnik", evidentno ponižavajuće označavanje grupe, koji nema šta tražiti u internoj upotrebi policije, a tek ne u javnim saopćenjima", smatra ovaj list.  

I Tageszeitung komentira izbor riječi policije:"Postoji li u rječniku njemačke policije i termin „Weuris" ili „Namris" – dakle „zapadnoeuropski" ili „sjevernoamerički prijestupnik"? Ili je ova oznaka stigmatizacija, koja se vjerojatno pripisuje samo ljudima koji potiču iz sjeverne Afrike? Načelnik policije je rekao kako je ta interna oznaka korištena „veoma nesretno". Ipak sva naknadna objašnjenja ne pomažu: Tweet koelnske policije se samo može nazvati rasističkim", piše TAZ.

Frankfurter Allgeimene Zeitung zastupa drugu poziciju: „Policijski jezik ima vlastitu logiku koja je ponekad čak daleko i od političke korektnosti. Istodobno je „Nafri" više od 'tehničke' skraćenice. Jednostavno je činjenica da je mnogo godina u policijskim kriminalističkim aktima kada je riječ o određenim deliktima poput krađe i trgovine narkoticima udio „Sjevernoafrikanaca" s obzirom na tzv. izbjegličku krizu od 2011. godine znatno porastao – i to toliko mnogo da se Tunižani, Marokanci, Libijci i Alžirci, koji žive u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Francuskoj u koji kao pošteni građani osjećaju ugroženim kriminalnom energijom njihovih uglavnom mladih sunarodnjaka. Nafri je jedna ružna kodna riječ za to."   

Dvostruke žrtve    

Wiesbadener Kurier se bavi napadom na noćni klub u Istanbulu u Novogodišnjoj noći kada je život izgubilo 39 osoba, a za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država. „Ubijeni u diskoteci Reina sada postaju žrtve drugi put. Oni su zloupotrijebljeni u jednom propagandnom ratu. Jednom se navodi se kako su oni nevjerni mulismani koji su slavili „nemuslimanski", suprotno jednoj zapovijedi, drugi put se navodi da su to bili navodno kršćani koji, gledano iz ugla islamista, ionako ne pripadaju Bliskom istoku. Ono što je sigurno jest da u Turskoj bijesni građanski rat čiji frontovi se više ne mogu jasno prepoznati. Kurdski PKK ekstremisti, džihadisti IS-a, turske snage sigurnosti i unutar njih tobožnji saboteri Guelenovog pokreta formiraju vlastite zaraćene strane."     

U borbi protiv kurdskog i IS-ovog terora Turska zaslužuje svaku podršku, ocjenjuje Maerkische Oderzeitung: „Europljani, koji su tu na prvom mjestu potrebni, bi to naravno lako činili kada bi se Erdogan pridržavao demokratskih i principa pravne države. Ipak zemlja je prevelika i previše važna da bi se smjela prepustiti samoj sebi. Također je blizu – ono što se tamo dešava ima izravni efekt na Europu."