1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Premijer s falsifikovanom diplomom

Protiv novog premijera Republike Moldavije Chirila Gaburicija pokrenuta je istraga. Njemu se prebacuje da je falsifikovao svjedodžbu srednje škole kako bi se upisao na fakultet.

Brojni službenici u Moldaviji, čak i neki ministri, proteklih sedmica su dobrovoljno objavili svoje fakultetske diplome na internetu. To je rezultat sumnji da je falsifikovana srednjoškolska diploma, odnosno svjedodžba novog premijera Chirila Gaburicija.

I sam Gaburici se sada izjasnio o tome u javnosti. U jednom televizijskom intervjuu on je rekao da je upisao moldavsku Akademiju za privredu (ASEM) na osnovu svjedodžbe iz njegove seoske selu. U premijerovom životopisu koji je objavila moldavska štampa, međutim, stoji da je Gaburici u toj školi završio samo devet razreda. To znači da tako nije stekao uslove za upis na fakultet.

Sada su ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo obrazovanja i državno tužilaštvo pokrenuli istragu u "slučaju Gaburici". Iz jednog dokumenta državnog tužilaštva se saznaje da je premijer prilikom upisa na fakultet priložio svjedodžbu gimnazije u Kišinjevu koju uopšte nije pohađao.

Gaburici pod pritiskom

Direktor te gimnazije, ali i nekadašnji učenici te škole uopšte se ne sjećaju Gaburicija.

Državno tužilaštvo je zvanično potvrdilo pokretanje istrage protiv premijera

Državno tužilaštvo je zvanično potvrdilo pokretanje istrage protiv premijera

Direktor je izjavio da učenik s imenom Gaburici nikada nije išao u tu školu: "Mogu da potvrdim da ta svjedodžba nije izdata u ovoj školi. Svaki takav dokument mora da bude upisan i u registar, a u registru nema ni traga takvoj potvrdi."

Nakon ovih otkrića, premijer je izašao u javnost s novim objašnjenjem. On je, kako je kazao, promijenio školu i potom je sa škole za mikroelektroniku prešao na Akademiju za privredu. Taj prelaz je, prema zakonima Moldavije, moguć samo ako je neki učenik završio takvu školu i položio maturu.

No, ministrica obrazovanja Maia Sandu tvrdi da Gaburici nema položenu maturu. Ona je u državnom parlamentu izjavila kako je Gaburici na spomenutoj školi za mikroelektroniku položio tri kolokvija, ali da nije izašao na dva preostala. Sandu je jasno stavila do znanja da je on 1995. primljen na Akademiju na osnovu svjedodžbe o završenoj gimnaziji. Taj dokument se, međutim, više ne nalazi u arhivi Akademije, jer je Gaburici s nje eksmatrikuliran. Zbog toga i nije moguće reći na osnovu kojih dokumenata se uopšte upisao.

Vlasti rasvjetljavaju slučaj

Nakon tih obrazloženja ministrice, "slučaj Gaburici" preuzelo je ministarstvo unutrašnjih poslova. Pokrenuta je istraga zbog falsifikovanja diploma. To je učinjeno i zbog toga što postoje nejasnoće prilikom upisa sadašnjeg premijera na još jedan fakultet u Kišinjevu (Slavenski univerzitet).

Premijer mora da odgovori na niz neugodnih pitanja

Premijer mora da odgovori na niz neugodnih pitanja

Na osnovu do sada poznatih informacija se zaključuje da je Gaburici tri puta ispisivan sa raznih fakulteta. Prvi put 1995. sa škole za mikroelektroniku, drugi put 1997. sa Akademije za privredu, a treći put je izbačen sa privatnog "Slavenskog univerziteta" jer nije platio školarinu na vrijeme. No, nakon toga je ipak mogao nastaviti školovanje na tom privatnom univerzitetu i završio studij 2004. godine.

Ministar unutrašnjih poslova Oleg Balan je potvrdio pokretanje istrage u ovom slučaju, ali je dodao da nije riječ o istrazi protiv "određene osobe", već da se istražuje način na koji su izdate razne diplome i potvrde.

Slučaj je već zastario

Pravno gledano, Gaburici bi iz svega ovoga mogao proći bez posljedica. Moguće falsifikovanje diploma je, pravno gledano, zastarjelo krivično djelo. Ono što će se desiti je da će premijer biti moralno i politički oslabljen i da će ionako klimava stolica u kojoj sjedi postati još klimavija. Gaburici je šef navodne proevropske manjinske vlade koja zavisi od podrške proruskih komunista.

Oslabljeni premijer u Kišnjevu je, uzevši u obzir trenutnu geopolitičku krizu, dodatni faktor nestabilnosti u Republici Moldaviji.

Preporuka redakcije