1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Brige NATO-a i EU oko Moldavije

NATO i Evropska unija sve češće izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da Moldavija u potpunosti potpadne pod uticaj Rusije i podstiču „proevropski“ kurs male istočnoevropske zemlje.

default

Vojne snage Republike Moldavije

Najnovije upozorenje NATO-a da bi „ruska agresija“ mogla da se proširi i na Republiku Moldaviju izazvalo je različite reakcije u toj bivšoj sovjetskoj republici. Prošle nedjelje, glavnokomandujući NATO-a, general Filip Bridlav, u američkom Kongresu je rekao da ruske jedinice stacionirane u Pridnjestrovlju treba da „spriječe približavanje Moldavije Zapadu“. On tvrdi da postoji i široka informaciona kampanja ruskih medija u Moldaviji.

I Njemačka kancelarka Angela Merkel je sa zabrinutošću reagovala na razvoj situacije u pomenutom regionu. Poslije razgovora sa rumunskim predsjednikom Klausom Johanisom u Berlinu, ona je rekla da se „nada da se ukrajinski scenario neće ponoviti u Republici Moldaviji“. Dodala je i da ne treba zaboraviti zamrznuti konflikt u u Pridnjestrovlju kao ni činjenicu da su „propali svi međunarodni pokušaji da se ta kriza riješi“.

U Pridnjestrovlju je stacionirano još oko 2000 ruskih vojnika, iako se Rusija još 1999. obavezala na povlačenje svojih jedinica i oružja odatle. Separatistički region se poslije krvavog rata početkom 90-ih godina otcijepio od Moldavije i proglasio nezavisnim. Njegovo prorusko rukovodstvo se nada da će se priključiti Ruskoj Federaciji.

Moldawien Chisinau Parlament Abgeordnete

Parlament u Kišinjevu

Politički zaokret u Kišinjevu?

Nova vlada Moldavije dosad nije reagovala na signale upozorenja. Premijer Čiril Gaburići, koji je tek dvije nedjelje na funkciji, pokušava da ubijedi Evropsku uniju da će Moldavija ostati na svom „proevropskom“ kursu. „Proevropska“ alijansa tri stranke koja je pobijedila na parlamentarnim izborima, nije uspjela da formira vladu. Dvije od te tri stranke, Liberalne demokrate i Demokrate, poslije dugog natezanja su formirale manjinsku vladu koja je upućena na podršku opozicionih komunista. Sada zagovornici približavanja Evropskoj uniji strahuju da bi Moldavija mogla da se više približi – Moskvi.

„Upozorenja treba ozbiljno shvatiti“

Moldavski politikolog Oazu Nantoi vidi čitav niz opasnosti za svoju zemlju. U razgovoru za DW on je rekao da je jedna od tih opasnosti „takozvana peta kolona Rusije“ u moldavskom parlamentu. To, kako kaže, nije samo Socijalistička partija, koja je na otvorenom proruskom kursu, već su i poslanici drugih stranaka protiv „proevropskog“ usmjeravanja Kišinjeva.

Ovaj politikolog upozorava na opasnost od uticaja Rusije na predstojeće izbore u autonomnoj moldavskoj oblasti Gagauziji. I tamo su proruski separatisti zaprijetili priključivanjem Ruskoj Federaciji. Nantoi je potvrdio da je Moskva u „informacionoj ofanzivi“ o kojoj je govorio general Bridlav i rekao da ruski televizijski kanali dominiraju na moldavskom medijskom tržištu.

No, najveću opasnost još uvijek predstavljaju rasprostranjena korupcija i slaba vlada. Država koja nije u stanju da obezbijedi pravni poredak, red i političku stabilnost dok se na njenoj granici vodi rat, „neće biti u stanju da se suprotstavi agresivnoj ekspanzionističkoj politici Ruske Federacije“, rekao je Nantoi za DW.

„Situacija se zaoštrava“

Bivši moldavski ambasador u Moskvi, Anatol Taranu, smatra da njegova zemlja treba da računa sa novim provokacijama Rusije. „Kada evropski i američki političari ukazuju na moguće prijetnje, onda je to jasan znak da se situacija zaoštrava“, rekao je Taranu u razgovoru za DW. On smatra da to vlada u Kišinjevu mora da uzme u obzir i poveća bezbjednosne strandarde da bi spriječili moguću vojnu akciju.

Moldau Proteste in Chisinau

Protesti protiv vlade

Relativna bezbjednost za Moldaviju će postojati samo ako Kišinjev bude produbio svoje odnose sa EU i NATO-om, smatra Taranu. Ali on nije siguran da nova moldavska vlada slijedi taj cilj. Neutralnost te zemlje, ugrađena u njen ustav, prevaziđena je, dodaje, „jer dokle god su ruske trupe stacionirane na moldavskom tlu bez odgovarajuće odluke vlade ili parlamenta u Kišinjevu, ne može da se govori o neutralnosti.“

Novi moldavski ministar odbrane, Viorel Čibotaru, ne vidi nikakav konkretan rizik u pogledu širenja ukrajinskog konflikta na Moldaviju. I pored toga, on je zabrinut. U jednom novinskom intervjuu je rekao da su sve odbrambene strukture Republike Moldavije u permanentnom stanju pripravnosti da bi odmah reagovale na moguće rizike.

Prema poslednjem izveštaju Međunarodnog instituta za strateške studije, moldavska armija ima 5.300 aktivnih vojnika. U slučaju vojnog sukoba, mogla bi da mobiliše još 700.000 građana. Oružani sistemi Moldavije potiču uglavnom još iz sovjetskih vremena. 2014. je budžet za odbranu iznosio – preračunato u evre – 20 miliona, što je 0,3 odsto bruto društvenog proizvoda. Toliki je i budžet Moldavske akademije nauka.

Preporuka redakcije