1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Prednosti i nedostaci transpacifičkog partnerstva

Pored planiranog sporazuma s Europskom unijom (TTIP), Sjedinjene Američke Države pregovaraju i s 12 pacifičkih država o slobodnoj trgovini. Tko bi na koncu mogao najviše profitirati od Transpacifičkog partnerstva (TPP)?

Sporazumom o slobodnoj trgovini s pacifičkim državama (Transpacifičko partnerstvo - TPP) bi svjetski bruto društveni proizvod mogao narasti za 200 milijardi američkih dolara. A otkad je Kongres SAD-a predsjedniku te zemlje Baracku Obami dao dopuštenje da sklapa takve sporazume, šanse su dobre da se sporazum o slobodnoj trgovini s pacifičkim državama sklopi još ove godine.

TPP obuhvaća 12 pacifičkih država: Australiju, Brunej, Kanadu, Čile, Japan, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, SAD i Vijetnam. Sporazumom se želi ukloniti porezne i ne-porezne trgovačke barijere između zemalja potpisnica. Planirano je, između ostalog, uvođenje zajedničkih pravila i standarda za zaštitu stranih investicija i intelektualnog vlasništva. Tako bi TPP mogao postati model za buduće trgovačke sporazume. Mnoge zemlje koje sada pregovaraju o TPP-u - na primjer Australija, Singapur ili Kanada - već su potpisale vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s SAD-om. Međutim, velike razlike u gospodarskim strukturama i konkurentnosti između članica TPP-a zahtijevaju restrukturiranja i reforme u nekima od zemalja. Kritičari, osim toga, prigovaraju da bi sporazum mogao stajati radnih mjesta u nekima od zemalja i da bi se mogli smanjiti radni i ekološki standardi.

Gary Hufbauer, Peterson Institute for International Economics

Gary Hufbauer

Gary Hufbauer je stručnjak za međunarodnu trgovinu pri Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu. U razgovoru za Deutsche Welle on govori o rizicima tog sporazuma i tko će na koncu najviše profitirati od toga.

DW: Koji su glavni ciljevi TPP-a?

Gary Hufbauer: Veliki cilj TPP-a je stvoriti jedan trgovački i investicijski savez koji bi obuhvaćao oko 40 posto svjetskog gospodarstva. Nada je da - kad se jednom ukinu trgovačke i investicijske barijere - će se daljnje zemlje priključiti, unatoč visokim standardima koje partneri moraju ispunjavati. Osim toga, postojat će i zajednička regulativa za državna poduzeća, za pravo na intelektualno vlasništvo, radne i ekološke standarde. Taj savez je obuhvatniji nego sustav Svjetske trgovinske organizacije WTO - ali je daleko iza institucionalnog okvira Europske unije. Važno je naglasiti da će potpuna primjena trgovačkog sporazuma trajati određeno vrijeme, možda čak čitavo desetljeće.

Kako bi trebao TPP funkcionirati: unaprijediti trgovinu, stvoriti radna mjesta i podignuti životni standard u zemljama koje sudjeluju?

TPP bi trebao smanjiti trgovačke i investicijske barijere, tako da tvrtke mogu poslovati na novim tržištima, radnicima plaćati bolje plaće, cijene smanjiti i poboljšati kvalitetu proizvoda i usluga koje se nude domaćinstvima i poduzećima.

Kritičari, međutim, kažu da će taj sporazum na koncu u nekim zemljama ukinuti radna mjesta kao i umanjiti radne i ekološke standarde. Kako Vi na to gledate?

Trgovina i investicije privređivanju posao kroz ono što je (austrijski ekonomist, nap.red.) Joseph Schumpeter nazvao "stvaralačko uništavanje". Neka radna mjesta će biti izgubljena i neke tvrtke će biti bankrot, što za radnike u prijelaznom razdoblju zahtijeva podršku. Ali naše računice upućuju na to da će nacionalni gospodarski porast kroz niže cijene, bolje plaće u određenim branšama, bolju kvalitetu roba i usluga, itd. godišnje iznositi više 400.000 američkih dolara za svakog otpuštenog radnika. A kritika upućena na račun radnih i ekoloških standarda je potpuno neopravdana. WTO u svojim normama nema zapisanih nikakvih radnih i ekoloških standarda, naprotiv čega TPP želi uvesti stroga pravila.

Uzimajući u obzir aktualne pregovore, što su središnji problemi koji se moraju još riješiti?

Ilustracija za krađu podataka ili glazbe: ruke u rukavicama i ubacivanje CD-a u laptop

Intelektualno vlasništvo je jedna od stavki o kojima se oštro raspravlja

Najistaknutiji problemi su: prvo, pristup tržištu za "škakljive" proizvode poput šećera ili odjeće iz SAD-a, svinjskog i goveđeg mesa kao i riže iz Japana, mliječnih proizvoda iz Kanade i niz zaštićenih proizvoda poput osiguranja i zdravstvene njege u raznim zemljama. Drugo, prava mjera zaštite intelektualnog vlasništva - tu se prije svega radi o trajanju podatkovne ekskluzivnosti, pridržavanja patenata i djelovanje protiv piraterije na području glazbe i softvera. Treći problem je pitanje komercijalnih standarda za državna poduzeća - dakle, gotovo cijelo vijetnamsko gospodarstvo. I četvrto, radne navike u maleziji gdje postoje antikineske preferencije i trgovina ljudima po pitanju radnika iz Mjanmara.

Koje zemlje će najviše profitirati od sporazuma?

Zemlja sa zaštićenim gospodarstvom može više profitirati od jedne liberalizacije. To nije ono što misli normalan čovjek na ulici, nego ono što misli ekonomist. Stoga će Vijetnam i Japan u odnosu na njihovu gospodarsku veličinu najviše profitirati. Vijetnam će imati prednosti na gotovo svakom području jer će biti atraktivan za strane investitore. A u Japanu će profitirati poljoprivredni i uslužni sektor, tj. maloprodaja, obrazovanje, osiguravajuće djelatnosti, itd.

A koje zemlje će najmanje profitirati?

Slobodne tržišne ekonomije poput Singapura, Australije ili Novog Zelanda će vjerojatno imati najmanje profita u odnosu na njihov BDP. Ipak će najkonkurentnija poduzeća u tim zemljama profitirati od boljeg pristupa izvoznim tržištima. Isto to važi i za konkurentne tvrtke u Vijetnamu u odjevnom i prehrambenom sektoru, kao i za čitav niz proizvodnih pogona u Japanu.

Zašto Kina ne sudjeluje u pregovorima?

Kina ne ispunjava visoke standarde za slobodnu trgovinu i investicije koji su predviđeni TPP-om. Možda će ta zemlja za deset godina biti spremna za članstvo. Ja sam koautor knjige "Bridging the Pacific" ("Premostiti Pacifik"). U toj knjizi se opisuje put u jedno članstvo Kine koje bi eventualno moglo kasnije uslijediti. Tu knjigu su kineski znanstvenici i političari pročitali s velikim interesom.

Koji utjecaj će TPP imati na gospodarsku ulogu Kine u toj regiji?

Kina će i dalje ostati gospodarska teška kategorija. Kineski gospodarski rast će se dalje kretati između šest i sedam posto. Time Kina jeste i ostaje golemo tržište za veliki broj izvoznih proizvoda koji iz Azije idu u ostatak svijeta.

Gary Hufbauer je stručnjak za međunarodnu trgovinu pri Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu.

Preporuka redakcije