1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori u SAD: podijeljena nacija

Posljednjih godina Vašington potresa politički razdor. S obzirom na to da prognoze nagovještavaju promjene u Kongresu u korist republikanaca, postavlja se pitanje da li će to dodatno zakomplikovati političke prilike?

Podijeljena vlada – to nije ništa novo. U Vašingtonu je to odavno postalo prije pravilo, nego izuzetak. Ono što je u svemu tome novo, jeste politička polarizacija koja je produbila krizu narušivši i jedinstvo Bijele kuće i Kepitol hila (američkog Kongresa). Sve se promijenilo onog trenutka kada su republikanci, prije četiri godine, osvojili većinu u Predstavničkom domu.

Predsjednik SAD Barak Obama je tadašnji izborni rezultat ocijenio kao poraz. I bio je u pravu. Novi odnos snaga u Predstavničkom domu narušio je Obamino predsjednikovanje. Za Tomasa E. Mana, stručnjaka za ustavno pravo i saradnika vašingtonskog instituta Brukings, uticaj republikanaca je „efektno zaustavio svaku realnu mogućnost da se zakonodavno rješavaju problemi u zemlji“.

Ukoliko republikanci sada ojačaju i u Kongresu, „to će samo dodatno blokirati rad Kongresa“, dodaje Man u razgovoru za DW. Kako bi izbjegao dalju blokadu, predsjednik bi eventualno mogao da se oslanja isključivo na svoje nadležnosti – bez podrške Kongresa. Obama tako nešto već namjerava da učini u pogledu imigracione politike i mjera za zaštitu od klimatskih promjena.

Grundsatzurteil USA zur Patentierung menschlichen Erbguts

Senat u kojem većinu imaju republikanci mogao bi uticati na odluke Vrhovnog suda

Ali taj put mu ne garantuje uspijeh. Kameron Sivard iz fondacije Heritedž, upozorava da bi republikanci mogli da iskoriste uticaj u Kongresu kako bi spriječili finansiranje raznih programa, umanjili izdvajanja, a možda i u potpunosti odbacili inicijative koje predsjednik pokušava da izdejstvuje uz pomoć izvršne vlasti.

Republikanci bi u tome mogli da budu i ekstremniji. Zvaničnik Predstavničkog doma Džon Bejner najavljuje mogućnost podizanja tužbe protiv predsjednika zbog zloupotrebe položaja. Doduše, Bejner do sada nije uspio da ostvari tu prijetnju, ali činjenica je da izvršna vlast ima mnogo slabosti. „Svaki nalog izvršne vlasti bi, prema novom scenariju, mogao da bude odbijen“, ističe Man.

Hitna pomoć za Obamin koncept zdravstvenog osiguranja?

Republikanci će najvjerovatnije iskoristiti svoj uticaj u Kongresu kako bi spriječili važno dostignuće američkog predsjednika u reformama sistema zdravstvene zaštite (poznatijim kao Obamacare). Senator Mič Mekonel je u međuvremenu predvodnik političkog krila koje se u Kongresu zalaže za odustajanje od tih reformi. Pozivajući se na iskustva u državi Kentaki, Mekonel ne odustaje od svojih namjera, ali mu je za blokadu Obaminih mjera potrebno najmanje 60 članova Kongresa. Do sada to nije bilo moguće.

Najviše što republikanci trenutno mogu da učine jeste da ospore određene segmente reformi, poput oporezivanja medicinske opreme, dodaje Man. „Taj svojevrsni politički gerilski rat , koji možete voditi služeći se postojećim zakonima, poništavanjem odluka o imenovanju čelnih ljudi određenih službi, kresanjem budžeta, agresivnim nadzorom i slično. Ali zakon time neće biti ukinut – opstaće takav kakav jeste jer je već postao dio američkog društva.“

US-Senat Harry Reid Demokrat Haushaltstreit

Senator Mič Mekonel će najvjerovatnije zamijeniti lidera demokratske većine Henrija Rajda

Oblast u kojoj će republikanci biti u poziciji da iskoriste svoj uticaj u Kongresu jeste imenovanje zvaničnika u Vrhovnom sudu jer se Kongres po tom pitanju mora izjasniti. Drugim riječima, republikanci mogu da utiču na to ko će u najvišim pravnim instancama u naredne dvije godine imati glavnu riječ.

Agenda američkih republikanaca

Šta je sa političkom agendom američkih republikanaca? Sivard iz fondacije Heritedž očekuje da će ta stranka da iskoristi svoj uticaj kako bi otvorila diskusije o mnogim pitanjima, poput energetike ili reformi poreskog sistema. Međutim, većina njihovih poteza vjerovatno će naići na veliku prepreku: predsjednički veto.

To ipak ne bi trebalo da ih zaustavi, dodaje Sivard. „Poruka će ipak biti poslata – za koja se pitanja zalažemo, a za koja ne. To i jeste krajnji cilj – postavljanje temelja za naredne predsjedničke izbore 2016. godine.“

S obzirom na to da će oba politička tabora biti okupirana znatno važnijim izborima, nameće se pitanje hoće li uopšte biti prostora za konstruktivno angažovanje Bijele kuće i Kongresa? Man se uzda u razum i nada da će barem neka pitanja, poput slobodne trgovine, biti ozbiljno pročešljana. Uostalom, to je tradicionalno veoma važna oblast za američke republikance.

Obamina administracija pokušava da izdejstvuje potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Evropom (TTIP) i Azijsko-pacifičkom oblašću (TPP), mada je većina demokrata u tome skeptična. „U nekim aspektima, uticaj republikanaca u Kongresu mogao bi da ubrza rješavanje tog pitanja, više nego što to sada čini predvodnik demokrata Heri Rid“, tvrdi Man.

Ali sveukupna perspektiva ne daje razloga za optimizam. Kongres i Bijela kuća će u narednom periodu jedni drugima značajno otežavati rad, jer te institucije u viziru prije svega imaju naredne predsjedničke izbore.

A šta je sa razdorom koji dominira političkim diskursom? Dan Holer iz Heritedž programa „Akcija za Ameriku“ podsjeća da je lopta u rukama birača. „To će potrajati sve dok građani ne budu odlučili šta žele od Vašingtona, a oni to za sada ne znaju.“

Tomas E. Man, koji američku politiku proučava već četiri decenije, nije optimista. „Teško je zamisliti da bi moglo biti i gore, ali vjerovatno će biti. To je kao priča o dobru i zlu – a iza svega se kriju ozbiljne podjele, bilo da je riječ o rasi, religiji ili ulozi američke Vlade. Mi smo narod koji su podijelile stranke.“