Povratak u devedesete? | Komentar | DW | 28.08.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Povratak u devedesete?

Nakon Angele Merkel, na Balkan je stigao i Ahmet Davutoglu upozoravajući da se region može vratiti u devedesete "ako ne bude stvoreno područje zajedničkog života".

Ahmet Davutoglu u Sarajevo dolazi iz Prištine

Ahmet Davutoglu u Sarajevo dolazi iz Prištine

Poruke njemačke kancelarke Angele Merkel i turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua gotovo su identične; paralelne strukture na Kosovu su nepoželjne, a dijalog Beograda i Prištine neminovan. One su sa odobravanjem prihvaćene u Prištini, ali su u Beogradu i Banjoj Luci izazvale negativne reakcije, uz ocjene lokalnih lidera da "međunarodna zajednica nastavlja praksu dvostrukih standarda".

Analitičari smatraju da izjave koje su se proteklih dana mogle čuti u Prištini i Banjoj Luci nagovještavaju novu balkansku krizu. Na mogućnost povratka regiona u devedesete, "ukoliko ne bude stvoreno područje zajedničkog života" upozorio je u intervjuu za sarajevsko Oslobođenje turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu koji, nakon boravka u glavnom gradu Kosova, danas stiže u višednevnu posjetu BiH.

Turska može doprinijeti normalizaciji odnosa u BiH

Davutoglu na samitu o Balkanu u Istanbulu, 24. 4. 2010. godine.

Davutoglu na samitu o Balkanu u Istanbulu, 24. 4. 2010. godine.

"Takvo upozorenje treba uzeti ozbiljno jer nam to govore prijatelji koji su zabrinuti za stanje na ovom području", kaže za Deutsche Welle bivši bosanskohercegovački diplomata Hajrudin Somun. On podsjeća da se Turska, i kroz unaprijeđenje bilateralnih odnosa sa Srbijom, iskreno zalaže za proces regionalne saradnje i normalizaciju odnosa na zapadnom Balkanu, od čega bi i BiH mogla imati koristi.

Tako je, između ostalog, otvoren put Istanbulskoj deklaraciji, a Srbija je odobrila i dugo osporavanog ambasadora Bosne i Hercegovine. "Mislim da politika Ahmeta Davutoglua ne isključuje posredničku ulogu Srbije kako bi se pozitivno uticalo na promjenu stanja u BiH. To bi podrazumijevalo i pritisak Beograda na Banju Luku kako bi došlo do promjene politike u Republici Srpskoj", pojašnjava Somun.

Nova balkanska kriza podsjeća na onu iz devdesetih godina

To i zabrinjava banjalučke političare koji turske inicijative, uključujući Istanbulsku deklaraciju, dočekuju s izrazitim negodovanjem, raspirujući pri tome strahove od "neoosmanizma". Direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da i poruke moćnika koje se odnose na Kosovo mogu pogoršati prilike u BiH koja, poput Srbije, nije priznala kosovsku nezavisnost.

"Sve podsjeća na devedesete. Srbiju ponovo optužuju da je izvor nestabilnosti što stvara određene fobije i to već utiče i na situaciju u BiH. U postjugoslovenskoj krizi spominjala se i kompenzacija Republike Srpske za Kosovo, naročito u autonomaškim i separatističkim krugovima u RS-u. To je u svakom slučaju kriza", kaže Šolaja, upozoravajući da kapacitet postojećih tenzija još nije došao do punog izražaja.

Rivalstva u borbi za lidersku poziciju na Balkanu

Susret u Karađorđevu, 26. 6. 2011. godine

Susret u Karađorđevu, 26. 6. 2011. godine

Složenu balkansku situaciju dodatno bi moglo zakomplicirati dvostruko rivalstvo u borbi za liderske pozicije u ovom dijelu Evrope, na šta upozorava i bivši bh. diplomata Hajrudin Somun. "Lokalno rivalstvo postoji između Hrvatske i Srbije pri čemu Hrvatsku, kao buduću članicu Evropske unije podržava i Njemačka. Premijerka Jadranka Kosor to nije krila prilikom posjete Prištini. Naravno, Vuk Jeremić je odmah uzvratio posjetom Banjoj Luci" kaže Somun.

"Rivalstvo u borbi za lidersku poziciju na Balkanu mogle bi ispoljiti i Njemačka i Turska, što potvrđuju i dosadašnje inicijative ovih zemalja u rješavanju otvorenih balkanskih pitanja. Razlike u njihovim nastojanjima ogledaju se i u nastupima Angele Merkel i Ahmeta Davutoglua. Merkelova je na Balkan došla da podijeli lekcije, a Davutoglu da se moli, ne samo u džamiji za vrijeme Bajrama, već i za mir u regionu kroz razgovore sa najvišim zvaničnicima BiH i međunarodne zajednice u ovoj zemlji", kaže Hajrudin Somun.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Mehmed Smajić

 

 

Preporuka redakcije