1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Uloga Turske na Balkanu

Turska na Balkanu budi stare ljubavi, ali i neprijateljstva. Dušan Reljić, analitičar Njemačkog instituta za međunarodnu politiku i bezbijednost u Berlinu, istraživao je motive i rezultate turskog angažmana u regionu.

Profesor Dušan Reljić, saradnik Fondacije za nauku i politiku u Berlinu

Profesor Dušan Reljić, saradnik Fondacije za nauku i politiku u Berlinu

Dušan Reljić je rezultate do kojih je došao u istraživanju turskog angažmana na Balkanu predstavio u zgradi "Deutsche Wellea".

U Ankari se često čuje da je turski angažman na zapadnom Balkanu izraz poštovanja i interesa vlastitog stanovništva za dobrobit „rođaka“ na Balkanu. Osim toga, preko zapadnog Balkana je moguće doći do važnih tržišta, a u igri su strateški i politički interesi. Analitičar Njemačkog instituta za međuanrodnu politiku i bezbijednost u Berlinu Dušan Reljić kaže da je „za Tursku posebno važno da u regionu ponovo ima uticaj kako bi bila ravnopravan partner sa EU i ostalim eksternim akterima iz regiona u oblikovanju sigurnosne arhitekture u Evrope i tom dijelu kontinetna“.

Reljić kaže da je Turska u pojedinim konfliktima na Balkanu nastupila kao važan politički akter. Ankara se naprimjer nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije trudila da posreduje između Bosanaca i Srba. Turska se zalaže u riješavanju spora između Makedonije i Grčke oko imena „Makedonija“.

Na teritoriji zapadnog Balkana se sve više otvara turskih kulturnih centara, škola i univerziteta. Turska medijska ponuda je također bogata – od radio programa do srceparajućih televizijskih novela.

EU ili Turska?

Turski predsjednik Abdullah Gül (lijevo) u pratnji Harisa Silajdžića prilikom posjete Bosni i Hercegovini 02.09.2010.

Turski predsjednik Abdullah Gül (lijevo) u pratnji Harisa Silajdžića prilikom posjete Bosni i Hercegovini 02.09.2010.

Simpatije prema Turskoj su najviše izražene među Bošnjacima u BiH. Mlađa grupa Bošnjaka je nedavno slavila pobjedu Turske u polufinalu Svjetskog prvenstva u košarci kada je Turska savladala Srbiju. Turskim zastavama se rado maše i u Novom Pazaru, čije stanovništvo želi što tješnje odnose sa Turskom.

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, Turska je “prijateljska država” za oko 40 odsto građana zapadnog Balkana. Neki intelektualci iz Srbije, kao što je bivši ambasador Srbije u Turskoj Darko Tanasković, smatraju da se iz diplomatije zvanične Ankare provodi neo-osmanizam: želja za renesansom osmanlijskog carstva i reislamizacijom regiona.

Dušan Reljić smatra da će simpatije prema Turskoj biti još veće ukoliko i dalje ostane nejasna evropska budućnost zemalja na zapadnom Balkanu.

“Kod određenog broja ljudi to bi moglo pokrenuti nova politička razmišljanja: Ako ne možemo u EU i ako je Turska naš partner, dakle zemlja koja je sve veća privredna sila u regionu, te najmnogoljudnija država koja želi zauzeti važnu ulogu na svjetskoj političkoj sceni, tada bi više mogli razmišljati o kratkoročnom ili dugoročnom strateškom partnerstvu sa Ankarom, nego čekati da EU u regionu nastavi svoju politiku proširenja."

Ukoliko EU i dalje ostavi balkanske države u beskonačnom redu za čekanje, Turska bi se mogla naći na čelu tzv. “Saveza odbačenih rođaka”.

Autori: Alexandra Scherle / Mehmed Smajić

Odg. urednik: Senad Tanović

Preporuka redakcije