1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Poljoprivrednici financiraju kulturu

Dok brojne kulturne institucije, poput Zemaljskog muzeja u Sarajevu prestaju s radom a druge su pred zatvaranjem jer ih država ne financira, u Čapljini uspješno funkcionira jedinstven model financiranja kulture.

Sa otvaranja izložbe slikara Vasilija Jordana

Sa otvaranja izložbe slikara Vasilija Jordana

U subotu (20.10.) je u Čapljini, u organizaciji zaklade „Kralj Tomislav“ otvorena izložba slika akademskog slikara Vasilija Josipa Jordana. Nije neobično da priznati umjetnici izlažu i u manjim sredinama, no novost u ovom slučaju je da izložbu financiraju poljoprivrednici. O čemu je riječ?

Prije 15-tak godina zaklada „kralj Tomislav“ iz Čapljine od općinskih je vlasti dobila zemljište na kojem je izgradila poljoprivrednu veletržnicu. Na njoj poljoprivrenici prodaju svoje proizvode kupcima iz cijele Bosne i Hercegovine. "Dijelom prihoda od zakupa štandova pokrivaju se troškovi rada tržnice odnosno poduzeća u vlasništvu Založbe koja upravlja tržnicom, dok se dio dobiti usmjerava u kulturu", pojašnjava za Deutsche Welle ravnatelj zaklade "Kralj Tomislav" Stjepan Šutalo.

Grade i kazalište

Stjepan Šutalo

Stjepan Šutalo

„Do sada smo, novcem od dobiti koje ostvari veletržnica, započeli izgradnju Hrvatskog kulturnog središta (na slici gore). To je kapitalni objekt iz oblasti kulture, koji će kad bude završen prerasti okvir općine Čapljina. Do sada su u tom objektu do kraja stavljeni u funkciju gradska knjižnica, čitaonica, galerija,... Ono što je ostalo neuređeno, a što je prioritet u narednom razdoblju je izgradnja kazališta, odnosno višenamjenske dvorane sa 450 sjedišta. Također smo izgradili i galeriju „Vjeko Božo Jarak“ u Potkosi, između Stoca i Čapljine", kaže Stjepan Šutalo.

U „Hrvatskom kulturnom središtu“ do sada su priređene brojne izložbe poznatih slikara poput Vasilija Josipa Jordana, promocije knjiga, tribine, i brojni drugi kulturni događaji, a zaklada „Kralja Tomislav“, uz to se bavi i nakladništvom.

Model primjeren za lokalne zajednice

Enes Osmančević

Enes Osmančević

Profesor Enes Osmančević ne zna da negdje u BiH postoji takav model financiranja objekata kulture i kulturnih sadržaja kao u Čapljini. No, on ne misli da bi čapljinski model mogao biti model financiranja kulture i u cijeloj zemlji.

„Ovdje treba razlikovati dvije stvari; jedno je financiranje od nacionalnog, odnosno državnog značaja i to finaciranje, svakako treba biti iz proračuna, a drugo je financiranje kulture kroz privatno- javno partnerstvo i taj model je poznat i on može funkcionirati na razini lokalnih zajednica", pojašanjava prof. Osmančević.

Veletržnica u Čapljini

Veletržnica u Čapljini

Bolje financirati kulturu nego administraciju

Milenko Soče, predsjednik Udruženja voćara i vinograda u Federaciji BiH, koji, uz brojne druge poljoprivrednike, također ima štand na čapljinskoj veletržnici, kaže kako mu je draže što novac kojim plaća zakup štanda ide za kulturu, nego za troškove administracije koja je u BiH ionako preglomazna..

„Poljoprivreda i kultura, znate i sami, nemaju baš nekog velikog dodira, ali kultura je također, potreba svakog živog čovjeka. Ako želimo biti predstavljeni na pravi način onda to mora biti kroz kulturu", kaže Soče.

Profesor Osmančević, smatra, međutim, da je problem u tome što je osnovna potreba bosanskohercegovačkog čovjeka-političara propaganda, a ne kultura koja mu ne donosi nikakvu osobnu korist. Oni kulturu smatraju teretom i nepotrebnim troškom i zato ju, kako kaže, i ne financiraju.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić