„Slovo o Maku Dizdaru“ | Panorama | DW | 12.05.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Slovo o Maku Dizdaru“

Međunarodni znanstveni skup o bh. književniku Maku Didaru okupio je na Fakultetu humanističkih znanosti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, više od 30 znanstvenika, poznavatelja i poštovatelja Makove pisane riječi.

default

Mak Dizdar

Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Poljske i Hrvatske. O Makovom književnom dijelu govorili su lingvisti, prevoditelji, teoretičari i povijesničari književnosti, a svoj interes pronašli su i oni kojima je specijalnost medijalna kultura.

Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17.listopada 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje smrti, 14. srpnja 1971. godine. S 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u tiskari prepolovljenu od državne cenzure. Njegova najpoznatija djela su "Kameni spavač", koja je vrhunac njegova stvaralaštva, zatim antologija srednjovjekovne bosanske pismenosti "stai bosanski tekstovi".

Mak Dizdar je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, s istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a europska je kritika imenovala “europskom pjesmom”.

Dijana Hadzizukic

Dijana Hadžizukić

Makova veza s Manihejskim himnama i Biblijom

Prvog dana znanstvenog skupa govorilo se o književno teorijskom i književno-historijskom isčitavanju poezije Maka Dizdara.

"Mak Dizdar je poznat kao pjesnik koji je svoju inspiraciju nalazio u natpisima na stećcima, ne samo i verbalnom nego i slikovnom natpisu koji stećak nudi. Međutim, to je bilo pomalo pogrešno čitanje; nije Mak isključivo vezan za stećak, u njegovoj poeziji ima više veza s Manihejskim himnama, s Biblijom, i to prije svega evanđeljem po Ivanu, koje počinje sa "u početku bijaše riječ i riječ bijaše od Boga...", kaže za Deutsche Welle predsjednica Organizacijskog odbora znanstvenog skupa "Slovo o Maku" docent Dijana Hadžizukić.

Za Maka je riječ toliko bitna, jer polazi od toga da je od nje stvoren svijet, a poznato je i ono Makovo slovo koje se piše velikim S, dakle, to je ono slovo koje šuti u nama, slovo koje govori, slovo koje će se jednom osloviti. Dakle tvorno, ono slovo koje ima tranzedentalnu vrijednost, i u tom smislu je važan dakle i natpis stećka.

Intertekstualna veza tradicionalno se traži u vezi s Hereticima na ovim prostorima, i prepoznaje se njihov dualizam, u poeziji Maka Dizdara, čulo se na skupu.

Druga grupa izlagača je bila vezana za filozofske teme. Oni su uspijeli povezati Maka i staviti ga u kontekst perenijalne filozofije, i uočiti koliko je tih tradicijskih simbola, dakle onog Sunca kojeg znamo još iz starog Egipta pa dalje, prepoznati u njegovom književnom djelu, i dakle Maka uključiti u jedan širi mediteranski kontekst.

Pjesnik mediteranskog podneblja

Hadžizukić ističke kako Mak nije samo bosanski, bosanskohercegovački, bošnjački, hrvatski, već zapravo pjesnik koji pripada širem krugu, mediteranskog podneblja, i to uključuje i antički mit, i od Penelope, Teresije pa sve do svih tradicionalnih simbola koji su vezani za mediteran i antiku.

Nekoliko izlaganja znanstvenika bilo je vezano za interpretaciju pojedinačkih Makovih pjesama, tako da su pokazane veze Maka i Tina Ujevića, veze Maka i Edgara Allana Poea, zatim interpretacija pojedinačnih pjesama sa zanimljivim viđenjima. Tako je, primjerice Emilija Kovač iz Zagreba predstavila zanimljivu geormofološku analizu pjesama Maka Dizdara pa je prepoznavala u formalnom, slikovnom izgledu njegove poezije križ i krug, pa onda u tom križnom i kružnom putu tražila smisao njegovih pjesama.

Teilnehmer der Veranstaltung für Mak Dizdar

Učesnici znanstvenog skupa "Slovo o Maku Dizdaru"

Drugi dan znanstvenog skupa bio je posvećen jeziku Maka Dizdara, preko leksičkog do sintatičkog, pa sve do šire diskurzivne razine, gdje se govorilo o ekspresivnom Makovom jeziku. Tako je primjerice Alen Kalajdžija primjetio da ono što mi mislimo da su arhaizmi kod Maka Dizdara, nisu, ustvari, samo arhaizmi, nego on, zapravo, stvara neki novi oblik nepoznate književnosti koji nije imenovan. On u stvari pravi novu riječ koja ne poznaje, ali liči na staroslavenski jezik. Postoje i riječi koje je on izmislio. Ako nismo sigurni, pomislit ćemo, kazao je Kalajdžija, da se radi o starim, staroslavenskim, starocrkvenim riječima, koje to uvijek i nisu.

Nekoliko izlaganja imala su zajednički imenitelj "intermedijalna": Mak Dizdar u školi, teatarski potencijal Mak Dizdara, a posebno zanimljiva tema bila je Mak Dizdar na webu. Tako je docent Adi Fejzić istražio, koliko, kako i gdje se Mak pojavljuje na internetu.Tina Laco govorila je o teatarskom potencijalu "Kamenog spavača".

Znanstvenici, uglavnom mlađi, nastojali su ukazati na neka nova i drugačija književna viđenja Maka Dizdara, u skladu s novim književnim teorijama.

Znanstveni skup završen je posjetom stećcima na Radimlji kod Stoca, koja je toliko važna za poeziju Maka Dizdara. Znanstvenici su posjetili i Makovu hižu u Stocu, koju je obnovila i otvorila fondacija "Mak Dizdar", gdje se može naći mali muzej, spomen soba Maka Dizdara.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić