1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Opet azilanti s Balkana

Ponovno povećanje broja tražitelja azila sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj je jedna od tema kojom se bave njemački listovi. Tisak piše i o "eskalaciji unutarnjopolitičke krize u Makedoniji".

Navodeći statističke podatke o tome da su u prvom kvartalu ove godine nešto više od 10.000 zahtjeva za azil u Njemačkoj podnijele osobe sa Zapadnog Balkana, Die Welt napominje da bi to moglo značiti da će takvih zahtjeva do kraja godine možda biti i više od 40.000. "Time bi brojke zahtjeva za azil za 2016. godinu bile znatno iznad razine iz godina nakon rata na Kosovu", piše Die Welt. Podsjećajući da je Njemačka posebno 1994. godine bila glavna destinacija ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, list piše da je nakon okončanja sukoba, između ostalog i onih na Kosovu, brojka tražitelja azila do 2008. i 2009. opala na ispod 5.000, ali da je ponovno porasla nakon uvođenja bezviznog režima za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije 2009. te Albanije i Bosne i Hercegovine 2010. godine.

Najviše Albanaca podnosi zahtjeve za azil

"Izravnu vezu između liberalizacije viznog režima i povećanja broja zahtjeva za azil vidi i Europska komisija koja je pogođene zemlje Zapadnog Balkana pozvala da svojim građanima objasni stvarno stanje kako bi se izbjegla zlouporaba viznih sloboda. Od 2010. je Njemačka najomiljeniji cilj tražitelja azila iz tih zemalja. To posebno važi od jeseni 2012. godine. Razlog je presuda njemačkog Ustavnog suda od srpnja 2012. godine, kojom se tražiteljima azila, pozivajući se na ljudsko dostojanstvo, daje pravo na egzistencijalni minimum u visini iznosa socijalne pomoći", pojašnjava Die Welt.

Obitelj s Kosova u prihvatnom centru u Heidelbergu

Mnogi potražitelji azila u Njemačkoj su Albanci, poput ove obitelji s Kosova

List dodaje da se nakon toga broj tražitelja azila sa Zapadnog Balkana umnogostručio, te da je posebno veliki broj Albanaca dolazio. Broj zahtjeva za azil koje su podnosili Albanci je tako 2015. porastao za 584 posto u usporedbi s 2014. godinom, piše Die Welt.

Međutim, "brži procesi provjere zahtjeva za azil koji se provode u posebnim azilantskim centrima, proglašavanje zemalja Zapadnog Balkana 'sigurnim zemljama', više deportacija kao i kontrole na granicama unutar EU-a su doveli do snažnog opadanja broja tražitelja azila" sa Zapadnog Balkana.

Die Welt piše da je u posljednje vrijeme još jedna stvar uočljiva, a to je da se promijenio etnički sastav tražitelja azila: "Do kraja 2014. su većinom Romi bili ti koji su podnosili zahtjev za azil. Prošle godine su pojačano i pripadnici drugih naroda tražili azil u Njemačkoj."

Makedonija: oporba najavljuje intenzivnije prosvjede

"Prosvjedi u Makedoniji" je naslov teksta lista Süddeutsche Zeitung (SZ) u kojemu taj list napominje da su proteklog vikenda u Skopju ponovno tisuće ljudi prosvjedovali protiv vlade te da je, unatoč prosvjedima, glasnogovornik parlamenta u petak najavio prijevremene izbore za 5. lipanj. SZ prenosi da je oporba najavila kako će te izbore bojkotirati jer izborne liste nisu aktualne, zbog čega bi u prednosti mogla biti aktualna vlada. "Makedonija se oko godinu dana nalazi u teškoj političkoj krizi - otkad je poznato da je bivši premijer Nikola Gruevski dao ilegalno prisluškivati više od 20.000 ljudi", pojašnjava SZ.

Okupljeni prosvjednici u Skopju s transparentom na kojemu piše: Ostavka!

Proteklih dana su brojni Makedonci prosvjedovali u Skopju protiv vlade

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je oporba, nakon što je objavljeno da će se održati prijevremeni izbori, najavila intenzivnije prosvjede. FAZ napominje da su se aktualni prosvjedi "zapalili" zbog

odluke makedonskog predsjednika Gjorga Ivanova o amnestiji niza političara

. Podsjećajući na aferu prisluškivanja, koju je u javnost iznio vođa oporbe Zoran Zaev time što je objavio nekoliko tih snimki, FAZ podsjeća da je došlo do kompromisa kojemu je posredovala Europska unija, a koji je predviđao "prijevremene izbore u travnju 2016. godine, izradu novog registra birača, novi zakon o medijima radi osiguravanja pravednog izvještavanja, postavljanje prijelazne vlade i ostavku Gruevskog koja je i uslijedila u siječnju.

Gjorge Ivanov

Gjorge Ivanov

Osim toga, osnovano je specijalno tužiteljstvo za istrage svih procesa koji su uzrokovali skandal. To tužiteljstvo je zatim pokrenulo procese, između ostalih, protiv Gruevskog, bivšeg šefa tajne službe koji je njegov rođak, bivše ministrice unutarnjih poslova i drugih dužnosnika vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Uredbom predsjednika su ti procesi okončani."

List usto napominje i da su, prema navodima informativnog portala "Balkan Insight", zbog aktualne krize oslabljene makedonske sigurnosne snage koje su proteklih dana djelovale protiv nasilnog probijanja granice od strane izbjeglica. "Vladajuća stranka, nakon ostavke privremenog ministra unutarnjih poslova kojega je postavila oporba, pokušava na sve ključne pozicije ponovno postaviti svoje ljude", zaključuje FAZ.

Preporuka redakcije