1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Migrant, izbjeglica ili azilant?

Mediji od početka izbjegličke krize u Europi koriste mnoge pojmove vezane uz ovu tematiku. Iznikli su novi pojmovi koji često unose mnogo nejasnoća. Koja je razlika između migranata, izbjeglica, azilanata?

Tko slovi za migranta?

Jedan migrant je u principu svatko tko s jednog mjesta seli na drugo. Bez obzira radi li se o preseljenju unutar jedne zemlje ili u inozemstvo. Kada se govori o migrantima, u pravilu se misli na osobe koje mjesto boravka mijenjaju dragovoljno npr. zbog obiteljskih razloga ili zbog novog radnog mjesta.

Tko se smatra izbjeglicom?

Pravno gledano izbjeglica je za razliku od migranta, osoba koja ispunjava uvjete sadržane u Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama. Po tim obilježjima izbjeglica je netko tko je zbog svoje rase, vjere, nacionalne pripadnosti, političkog uvjerenja ili pripadnosti određenoj socijalnoj grupi morao napustiti svoje mjesto boravka.

Koga se smatra tražiteljem azila?

Osobe koje podnesu zahtjev za političkim azilom nazivaju se tijekom procesa provjere ispunjavanja uvjeta za stjecanje statusa - tražitelji azila. Odluku o zahtjevu za azilom u Njemačkoj donosi Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF). Ovaj ured procjenjuje ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za stjecanje prava na politički azil ili status izbjeglice. Toliko dugo dok se ovaj zahtjev rješava, podnositelj mora živjeti u specijalnim prihvatilištima i nije mu dozvoljeno raditi.

Tko u Njemačkoj polaže pravo na azil?

U njemačkom Ustavu stoji: „Politički progonjeni uživaju pravo na azil“. Kao politički progonjen slovi onaj tko je zbog političkih uvjerenja u svojoj domovini do te mjere izoliran da je došlo do povrede njegovih ljudskih prava. Teška situacija poput siromaštva nije razlog za pružanje azila. Nakon raspada Varšavskog pakta je međutim došlo do ograničenja temeljnog prava na azil. Politički azil sada može uživati samo ona osoba koja ne dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla.

Što je sigurna zemlja porijekla?

Jedna sigurna zemlja porijekla politički ne progoni svoje građane i ne prakticira neljudsko ili ponižavajuće kažnjavanje. No čak ni građani koji dolaze iz zemalja koje su okarakterizirane kao sigurne ne smiju samo tako biti protjerani. Svakom podnositelju zahtjeva za političkim azilom u Njemačkoj se mora pružiti prilika da pravno dokaže da mu u zemlji porijekla prijeti opasnost. Zahtjevi za azilom osoba koje dolaze iz tzv. sigurnih zemalja se u pravilu odbijaju, ukoliko se ne radi o izvanrednoj situaciji.

Protjerivanje nije uvijek moguće

Protjerivanje nije uvijek moguće

Što se događa u slučaju odbijanja zahtjeva za azilom?

U slučaju odbijanja zahtjeva za azilom ili nepriznavanja statusa izbjeglice osoba mora napustiti Njemačku. U protivnom prijeti protjerivanje. I protiv protjerivanja odbijeni podnositelj zahtjeva može uložiti žalbu. Za vremensko razdoblje koje provode čekajući na protjerivanje ili u slučaju da protjerivanje iz sigurnosnih razloga u zemlji porijekla nije moguće, osobe odbijenog zahtjeva za azilom stječu tzv. trpni status (Duldung). To se može odnositi i na maloljetnike bez pratnje odraslih.

Osobe kojima je odbijen zahtjev za azilom isto tako mogu u slučaju da im u zemlji porijekla prijeti velika opasnost zbog rata, mučenja ili od smrtne kazne, zatražiti i tzv. privremenu ili provizornu zaštitu. Trenutno vlada konsenzus oko toga da je protjerivanje u zemlje poput Sirije, Eritreje, Somalije ili Afganistana nehumano. Osobe s uvaženim statusom privremene zaštite se ne smije protjerivati i isprva stječu jednogodišnji boravišni status u Njemačkoj.

Što je to Dublinski postupak?

Njemačka ne odlučuje o svakom zahtjevu za azil. Prema EU Dublinskom postupku je za pitanje prava na azil odgovorna ona zemlja Europske unije u kojoj je podnositelj prvu ušao prilikom ulaska u Europsku uniju. U slučaju da ta zemlja slovi kao sigurna, podnositelji zahtjeva za azilom se u pravilu moraju vratiti natrag u tu zemlju kako bi tamo podnijeli zahtjev za azilom.

Prema njemačkom Zakonu o procesu stjecanja statusa političkog azilanta, sve zemlje Europske unije, kao i Švicarska i Norveška, slove kao sigurne zemlje. No zbog teške situacije s izbjeglicama Savezni ustavni sud je donio odluku da Grčku više ne tretira kao sigurnu zemlju. Zato njemačke vlasti izbjeglice više ne protjeruju u Grčku.

Preporuka redakcije