1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nesporazum oko Sporazuma

Propast Sporazuma Tuđman-Izetbegović ugrozio bi odnose između dvije zemlje, smatraju analitičari. Upozoravaju da su današnji politički kapaciteti takvi da novi sporazum jednostavno ne bi bilo moguće postići.

Sporazum o granicama koji su na marginama prvog samita Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu u Sarajevu 1999. godine potpisali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović (Sporazum Tuđman-Izetbegović) danas se dovodi u pitanje, prvenstveno u Republici Hrvatskoj.

Izetbegović i Tuđman su Sporazum potpisali još 1999.

Izetbegović i Tuđman su Sporazum potpisali još 1999.

Najava Hrvatske vlade da će pokrenuti ratifikaciju Sporazuma izazvala je oštre reakcije opozicije predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i civilnih struktura vlasti s juga Hrvatske koji tvrde da bi Hrvatska ratifikacijom  Sporazuma izgubila otoke Veliki i Mali Školj te vrh poluotoka Kleka. „Hrvatska bi se time odrekla dijela svog teritorijalnog suvereniteta“, tvrdi Vladimir Šeks iz HDZ-a.

U fokusu se tako našla morska granica između dvije zemlje, iako Sporazum tretira i druga potencijalno sporna područja kod Martin Broda i Bosanske Kostajnice. Mišljenja eksperata su podijeljena, no preovladava ubjeđenje da bi Hrvatska, u slučaju propasti Sporazuma, u eventualnoj međunarodnoj arbitraži oko pomenutih otoka izgubila spor sa BiH.

Moguće osporavanje Sporazuma i u BiH?

„Granica između Hrvatske i BiH, onako kako je definirana ugovorom koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, pravedna je, a ključne tačke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, izgubila bi“, tvrdi Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskog instituta Hrvatske akademije nauke i umjetnosti.

U međuvremenu je i predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao da će „RS morati da osporava ratifikaciju sporazuma o granici Hrvatske i BiH, koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, ako to ne zadovoljava interese Republike Srpske na rijeci Uni kod Kostajnice“, što je nagovještaj mogućeg osporavanja Sporazuma i u BiH.

Zagrebački analitičar Davor Gjenero vjeruje da je konflikt oko Sporazuma osmišljen kako bi se stekli poeni na unutrašnjopolitičkom planu. „U slučaju propasti Sporazuma Tuđman-Izetbegović, dugoročno bi se moglo dešavati mnogo toga sličnog onome što se dešavalo između Slovenije i Hrvatske nakon propasti Sporazuma Račan-Drnovšek“, kazao je Gjenero za Deutsche Welle.

Velika rasprava se podigla oko mosta koji bi omogućio zaobilaženje Neuma

Velika rasprava se podigla oko mosta koji bi omogućio "zaobilaženje" Neuma

Propast Sporazuma ugrozio bi odnose između BiH i RH

Prolaz kroz Neum je jedna od spornih tačaka u odnosima dvije zemlje

Prolaz kroz Neum je jedna od spornih tačaka u odnosima dvije zemlje

„Na kraju će konačno rješenje razgraničenja između Hrvatske i Slovenije biti vrlo slično onome što je bilo zacrtano u Sporazumu Račan-Drnovšek, ali su dvije zemlje izgubile preko deset godina za razvijanje dobrosusjedskih odnosa jer su bilateralni odnosi deset godina bili kontaminirani, iako se radi o teritoriju koji je za obje zemlje posve nevažan“, pojašnjava Gjenero.

Propast Sporazuma Tuđman-Izetbegović dugoročno bi zakomplicirao odnose između Hrvatske i BiH. „Kako je premijer Zoran Milanović najavio da će se za valjanost ratifikacije insistirati na dvotrećinskoj većini u Saboru, to ostavlja dojam da je Hrvatska vlada spremna na propast Sporazuma, a današnji politički kapaciteti su takvi da novi sporazum jednostavno ne bi bilo moguće postići“, kaže Gjenero.

U odnosima između dvije zemlje nije sporna samo granica u Malostonskom zaljevu. Sa istom dozom dramatizacije sa kojom se u Hrvatskoj govori o mogućem „gubitku teritorija“, u BiH se priča o Pelješkom mostu kao o svojevrsnoj prijetnji bh. pomorskim ambicijama. „Nećemo dozvoliti blokadu BiH na moru“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nakon trilateralnog (BiH-HR-EU) sastanka u Briselu.

Pelješki most i pomorske ambicije BiH

Zlatko Lagumdžija se nedavno sastao sa Vesnom Pusić u Briselu

Zlatko Lagumdžija se nedavno sastao sa Vesnom Pusić u Briselu

No, niko ne može osporiti da je povezivanje južnog i sjevernog teritorija strateški važno za Hrvatsku, kao što je i za BiH važan nesmetan pristup otorenom moru. „Mi neumski koridor tretiramo integralno s Lukom Ploče, te povezivanjem Pelješca i prolaska kroz Neum tunelima, mostovima, koridorima, dakle na razne načine“, kazao je Lagumdžija nakon sastanka u Briselu.

Pojasnio je kako je Evropska komisija odlučila da se uradi studija izvodivosti koja bi trebala uvažiti sve aspekte, te da bi u pregovore trebalo da bude uključena i BiH. Hrvatska je, u međuvremenu, dobila od EU 200.000 eura za izradu predstudije izvedivosti gradnje Pelješkog mosta. Predstudija bi, prema riječima hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, trebala uzeti u obzir i izgradnju koridora kroz neumsko zaleđe.

Davor Gjenero smatra da je Pelješki most „posve besmislen i skup projekt“, te da bi rješenje prije trebalo tražiti u uspostavi tzv. neumskog koridora. „Potrebno je ustrajati na racionalnim rješenjima, a ne izazivati nove političke probleme. Insistiranjem na Pelješkom mostu od strane Hrvatske i EU bila bi upućena opasna poruka da se BiH želi zaobići i izolirati“, tvrdi Gjenero.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić