Nesporazum oko Sporazuma

Sporazum o granicama koji su na marginama prvog samita Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu u Sarajevu 1999. godine potpisali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović (Sporazum Tuđman-Izetbegović) danas se dovodi u pitanje, prvenstveno u Republici Hrvatskoj.

Najava Hrvatske vlade da će pokrenuti ratifikaciju Sporazuma izazvala je oštre reakcije opozicije predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i civilnih struktura vlasti s juga Hrvatske koji tvrde da bi Hrvatska ratifikacijom  Sporazuma izgubila otoke Veliki i Mali Školj te vrh poluotoka Kleka. „Hrvatska bi se time odrekla dijela svog teritorijalnog suvereniteta“, tvrdi Vladimir Šeks iz HDZ-a.

U fokusu se tako našla morska granica između dvije zemlje, iako Sporazum tretira i druga potencijalno sporna područja kod Martin Broda i Bosanske Kostajnice. Mišljenja eksperata su podijeljena, no preovladava ubjeđenje da bi Hrvatska, u slučaju propasti Sporazuma, u eventualnoj međunarodnoj arbitraži oko pomenutih otoka izgubila spor sa BiH.

Moguće osporavanje Sporazuma i u BiH?

„Granica između Hrvatske i BiH, onako kako je definirana ugovorom koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, pravedna je, a ključne tačke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, izgubila bi“, tvrdi Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskog instituta Hrvatske akademije nauke i umjetnosti.

U međuvremenu je i predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao da će „RS morati da osporava ratifikaciju sporazuma o granici Hrvatske i BiH, koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, ako to ne zadovoljava interese Republike Srpske na rijeci Uni kod Kostajnice“, što je nagovještaj mogućeg osporavanja Sporazuma i u BiH.

Zagrebački analitičar Davor Gjenero vjeruje da je konflikt oko Sporazuma osmišljen kako bi se stekli poeni na unutrašnjopolitičkom planu. „U slučaju propasti Sporazuma Tuđman-Izetbegović, dugoročno bi se moglo dešavati mnogo toga sličnog onome što se dešavalo između Slovenije i Hrvatske nakon propasti Sporazuma Račan-Drnovšek“, kazao je Gjenero za Deutsche Welle.

Propast Sporazuma ugrozio bi odnose između BiH i RH

„Na kraju će konačno rješenje razgraničenja između Hrvatske i Slovenije biti vrlo slično onome što je bilo zacrtano u Sporazumu Račan-Drnovšek, ali su dvije zemlje izgubile preko deset godina za razvijanje dobrosusjedskih odnosa jer su bilateralni odnosi deset godina bili kontaminirani, iako se radi o teritoriju koji je za obje zemlje posve nevažan“, pojašnjava Gjenero.

Propast Sporazuma Tuđman-Izetbegović dugoročno bi zakomplicirao odnose između Hrvatske i BiH. „Kako je premijer Zoran Milanović najavio da će se za valjanost ratifikacije insistirati na dvotrećinskoj većini u Saboru, to ostavlja dojam da je Hrvatska vlada spremna na propast Sporazuma, a današnji politički kapaciteti su takvi da novi sporazum jednostavno ne bi bilo moguće postići“, kaže Gjenero.

U odnosima između dvije zemlje nije sporna samo granica u Malostonskom zaljevu. Sa istom dozom dramatizacije sa kojom se u Hrvatskoj govori o mogućem „gubitku teritorija“, u BiH se priča o Pelješkom mostu kao o svojevrsnoj prijetnji bh. pomorskim ambicijama. „Nećemo dozvoliti blokadu BiH na moru“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nakon trilateralnog (BiH-HR-EU) sastanka u Briselu.

Pelješki most i pomorske ambicije BiH

No, niko ne može osporiti da je povezivanje južnog i sjevernog teritorija strateški važno za Hrvatsku, kao što je i za BiH važan nesmetan pristup otorenom moru. „Mi neumski koridor tretiramo integralno s Lukom Ploče, te povezivanjem Pelješca i prolaska kroz Neum tunelima, mostovima, koridorima, dakle na razne načine“, kazao je Lagumdžija nakon sastanka u Briselu.

Pojasnio je kako je Evropska komisija odlučila da se uradi studija izvodivosti koja bi trebala uvažiti sve aspekte, te da bi u pregovore trebalo da bude uključena i BiH. Hrvatska je, u međuvremenu, dobila od EU 200.000 eura za izradu predstudije izvedivosti gradnje Pelješkog mosta. Predstudija bi, prema riječima hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, trebala uzeti u obzir i izgradnju koridora kroz neumsko zaleđe.

Davor Gjenero smatra da je Pelješki most „posve besmislen i skup projekt“, te da bi rješenje prije trebalo tražiti u uspostavi tzv. neumskog koridora. „Potrebno je ustrajati na racionalnim rješenjima, a ne izazivati nove političke probleme. Insistiranjem na Pelješkom mostu od strane Hrvatske i EU bila bi upućena opasna poruka da se BiH želi zaobići i izolirati“, tvrdi Gjenero.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić