Konstruktivni razgovori BiH, Hrvatske i EU

Velika doza političke dobre volje i razumijevanja međusobnih interesa zaslužna je što je većina pitanja koja su bila na dnevnom redu prvog trilateralnog sastanka EU Hrvatske i BiH riješena i dogovorena. Na sastanku Evropske komisije sa delegacijama BiH i Hrvatske u Briselu razmotrene su promjene koje će između dvije zemlje nastati ulaskom Hrvatske u Uniju evropskih zemalja, počev od pitanja specifičnih graničnih prelaza za živu stoku, zatim inspekcijskih prelaza za voće i povrće, kao i pitanja prolaska kroz Neum, korišćenja Luke Ploče i rješenja spajanja sjeverne teritorije Hrvatske sa Dubrovačkom županijom.

Za BiH nije sporno povezivanje Hrvatske teritorije, ali je neophodno uvažiti i princip da BiH zbog takvog rješenja ne treba da se dijeli ili odvaja od EU, smatra šef diplomatije BiH, Zlatko Lagumdžija:

„Za nas takođe nije sporno, kao što ni za Hrvatsku nije sporno da BiH treba da ima pristup otvorenom moru, i da se uvaži njen suverenitet.“

Evropska komisija finansiraće u tu svrhu i studiju izvodljivosti, na kojoj će raditi stručnjaci i iz Hrvatske i iz BiH, a koja bi trebalo da procjeni najracionalnije rješenje povezivanja hrvatske teritorije, bilo to mostom, koridorom ili trajektima.

Rješenja u interesu i Zagreba i Sarajeva

I dok je ovaj posao još u pripremi, u Briselu je naglašeno da je najvažnije da se prvo izvrše one pripreme koje će omogućiti da se zemlje i njihove granice prilagode na novi režim, koji će postojati od ulaska Hrvatske do ulaska i BiH u EU. Dok se za prolaz građana gotovo ništa neće mijenjati, privrednike očekuju nove procedure.

„Kamioni će se pečatiti u Metkoviću i tako imati skraćenu proceduru. Razgovarali smo i da se isti kriterijum za prolaz robe kroz neumski koridor koristi i kad se procjenjuje i dogovara sa BiH prolaz robe kroz Hrvatsku koja se uvozi u BiH“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Hrvatske, Vesna Pusić. Ona kaže da će granični prelazi biti gotovi na vrijeme, da će biti nadgledani i od strane hrvatskih i BiH službenika, a da je Hrvatska za prilagođavanje granica šengenskim kriterijumima od Evropska komisije dobila oko 100 miliona evra.

Prelaza za robu će biti, čeka se odgovarajući standard proizvoda

Sa druge strane od naročitog interesa za BiH predstavlja mogućnost izvoza i uvoza preko Luke Ploče na način, prema riječima ministra Lagumdžije, koji bi tu luku otvorio „kao luku BiH privrede, bez ograda koje imaju druge luke EU“.

Lagumdžija dodaje da je za BiH važno i da su njeni interesi, kada su u pitanju granični prelazi za robu tzv BIP-ovi, naišli na razumijevanje i Zagreba i Brisela:

„Dogovorili smo se da se pored Bijaće na jugu i prelaza u Gradišci i Izačić kao prelaz uključi u sporazum. I da se mogu riješiti i tri prelaza, za nas veoma bitna, sa fitosanitarnom zaštitom za voće i povrće.“ 

U Evropskoj komisiji pozvali su BiH da ubrza radove na pristupnom putu za novi prelaz Metković 2. Istovremeno Evropska komisija kaže da će nastaviti da pomaže BiH na putu usklađivanja zakonodavstva u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnih poslova. Brisel poziva BiH da ubrza procedure neophodne da bi se dostigli evropski standardi koji bi omogućili izvoz domaćih poljoprivrednih proizvoda životinjskog porekla u EU.

U Evropskoj komisiji najavljuju da će se sljedeći susret predstavnika BiH, Hrvatske i EU održati početkom decembra.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić