1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Moldavija na putu u Putinovu carinsku uniju

Dok su oči javnosti uprte u Krim, Putin "igra igru" i u drugim zemljama regije. Iduća je očito na redu: Moldavija. Pod utjecajem Moskve sada bi dugo vremena planirani Sporazum o pridruživanju EU mogao pasti u vodu.

Do sada je Republika Moldavija slovila kao siguran kandidat za potpisivanje Sporazuma o prodruživanju EU-u. I to unatoč krizi oko Pridnjestrovlja, samoproglašene, ali nepriznate republike koja sve glasnije traži pripajanje Ruskoj Federaciji. Bilo je planirano da se Sporazum potpiše ovoga ljeta, ali sada je to upitno. Između ostalog zato, jer Putin pušta zemlju smještenu između Rumunjske i Ukrajine da osjeti koliko je ovisna o Rusiji.

U rujnu 2013. je ograničio uvoz vina iz Moldavije. Kratko nakon toga je odbio dozvoliti 20.000 od ukupno pola milijuna moldavskih gastarbajtera ulazak u Rusiju. A sada slijedi i treća faza pokušaja ucjene kako bi se spriječilo potpisivanje sporazuma s EU-om: od veljače Gagauzi, etnička manjina u Moldaviji, "treniraju" pobunu protiv ovog koraka jer su im, 100 kilometara udaljenima od glavnog grada Kišinjeva, važnije gospodarske veze s Rusijom nego trgovinski partneri u Europskoj uniji.

Gagauzija uživa autonomiju

Gagauzija uživa autonomiju

Srce ustanka protiv sporazuma s EU-om je inače uspavani gradić Komrat, administrativno središte pokrajine Gagauzije s 23 tisuće žitelja. Potaknuo ga je Mihail Formuzal. On , kao i gotovo svi stanovnici ove pokrajine, pripada etničkoj skupini Gagauza koja broji oko 160.000 članova i njihov je "baškan", poglavar. Pokrajinom ova rusko-pravoslavna manjina turskog porijekla upravlja uglavnom autonomno - samo su pravosuđe, vanjska i sigurnosna politika pod nadležnošću moldavske države.

Referendum protiv pridruživanja EU

Mihail Formuzal

Mihail Formuzal

U veljači je bivši major sovjetske vojske Formuzal svoje sljedbenike referendumom pozvao na barikade u borbi protiv Sporazuma o pridruživanju Uniji. Njegovi argumenti su da bi on poremetio gospodarsku ravnotežu i ugrozio autonomiju Gagauzije. Nikoga nije iznenadilo da se 98,5 posto od 70.000 Gagauza koji su izašli na referendum, izjasnilo protiv trgovinskog povezivanja s EU-om i za ulazak u Putinovu uniju slobodne trgovine. U njoj su već Kazahstan i Bjelorusija. Od iduće godine bi ovaj savez trebao pravno gledano postati unija slična Europskoj. Formuzalov referendum nije, međutim, imao nikakvih pravnih posljedica, jer Gaugazija ne može odlučivati o politici čitave Republike Moldavije.

Lenjinov spomenik u Gagauziji

Lenjinov spomenik u Gagauziji

Međutim, već odavno Gagauzija održava dobre trgovinske veze s Rusijom. Za pokrajinu orjentiranu na poljoprivredu je rusko tržište od egzistencijalnog značaja. Na europskom tržištu proizvodi gaugaških vinara i voćara ne bi imali gotovo nikakve šanse - u to je Mihail Formuzal siguran. "Naše gospodarstvo treba još deset godina da bi moglo biti konkurentno na europskom tržištu. Idućih deset godina nas samo rusko tržište može spasiti", kaže Formuzal u razgovoru za DW.

Strah od raskida (gospodarskih) veza s Rusijom

S time se slažu i ljudi na ulicama Komrata, kao na primjer 64-godišnji umirovljenik Dimitri Dimcioglu. Na jednom igralištu smo ovoga nekadašnjeg učitelja našli kako promatra svoje unučiće dok se igraju. Njihova budućnost ih brine. "Nezaposlenost je ovdje vrlo visoka, industrija potpuno nerazvijena", kaže. Zbog toga mnogi odlaze raditi u Rusiju. Ili u Tursku. Na ulicama gradova i sela u Gagauziji se govori ruski, kod kuće gagauški, jezik koji je "95 posto sličan turskom", objašnjava Dimcioglu. Na televizorima se gleda ruska državna televizija.

I Dmitri Dimcioglu je sudjelovao u ustanku putem referenduma, ali iz pragmatičnih, a ne političkih razloga: "Ja se nisam izjasnio za Rusiju, nego za carinsku uniju. Mi Gagauzi nemamo ništa protiv Europske unije, samo što se protivimo raskidu veza s Rusijom."

On bi, vjeruje, destabilizirao Rusiju i vjerojatno oslabio položaj Mihaila Formuzala kao "baškana". "Glavni problem je što 25.000 Gagauza danas radi u Rusiji. Ako se potpiše Sporazum o pridruživanju EU-u, protjerat će nas iz Rusije", kuka gagauški guverner: "Što ću onda? Onda će ljudi od mene tražiti da im nađem posao, a ja to neću moći." Formuzal vjeruje da samo ulazak Moldavije u Putinovu carinsku uniju može njegovoj pokrajini donijeti stabilnost i osigurati joj autonomoju. A Rusija je već najavila i "nagradu" za ovaj korak. Uskoro će Rusija ponovno uvoziti vino iz Komrata bez ograničenja i sniziti cijenu plina za Gagauziju, ukazuje Formuzal.

Moldavija izvozi vino na rusko tržiište - i dosta ovisi o tom izvozu

Moldavija izvozi vino na rusko tržiište - i dosta ovisi o tom izvozu

Komunisti protiv Sporazuma s EU-om

Formuzalov referendum koji na prvi pogled ima samo simboličko značenje krije u sebi vrlo eksplozivan potenicijal. Jer Gagauzi su glasali i za otcjepljenje od Republike Moldavije u slučaju da parlament u Kišinevu doista da zeleno svjetlo potpisivanju Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom.

Suverenitet Moldavije je ionako ugrožen, naglašava Formuzal, otkad rumunjskih predsjednik Bašesku sasvim otvoreno traži ponovno ujedinjenje Moldavije i Rumunjske, kao što je to učinio u jednom intervjuu iz studenog 2013. U tom slučaju bi kraj države koja postoji tek od 1991. godine bilo samo pitanja vremena, smatra on: "Desničarske stranke ne prihvaćaju samostalnost Moldavije. Vladine stranke u Komratu pokušavaju isprovocirati nerede i pozivaju na prosvjede slične onima na kijevskom Majdanu."

Na jesen će se u Moldaviji birati novi parlament. Prema rezultatima anketa, izgledna je pobjeda komunista. A Inna Šapuk, zastupnica komunista u parlamentu kaže: "Moldavci nisu glupi. Oni vide na televiziji kako se pod zastavom EU-a vodi antidemokratska politika. Mi želimo pokazati koje prednosti ima carinska unija s Rusijom." Prvi službeni čin koji najavljuje u slučaju da dođe na vlast: poništiti Sporazum o pridruživanju EU-u - ako on uopće bude potpisan.

Autori: S. Chiochină/M. Maximilian/D. Dragojević

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić