1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Masovne grobnice iz ranog neolita

Rani neolit poznat je kao era prvih ljudskih zajednica, prvih kultura, ali i prvih zlodjela, nasilja, masovnih zločina, pa i prvih masovnih grobnica. Naučnici nailaze na dokaze kolektivnog nasilja među praljudima.

Nazvati izazovom ovo detektivsko istraživanje ranog neolita bilo bi prejednostavno, no Christian Meyer i njegove kolege, istraživači, vjeruju da su prikupili dovoljno dokaza da definitivno objasne šta se dešavalo na mjestu neolitskih masovnih grobnica pronađenih na lokalitetu Schöneck-Kilianstädten, u blizini Frankfurta. Grobnice potiču iz perioda između 5207. i 4849. godine prije naše ere.

Ako su u pravu, njihovo otkriće može nam pomoći da shvatimo rane društvene nemire, među prvim zemljoradnicima srednje Europe neolitskog doba.

Bilo je to "vrijeme velikih promjena", kažu istraživači.

Arheološko nalazište u Schöneck-Kilianstädten nudi nove spoznaje o "modelima nasilja - namjernom i sistematskom lomljenju donjih ekstremiteta".

Kolektivno nasilje

Najmanje 26 ljudi, čiji su ostaci pronađeni na ovom lokalitetu, mučeni su i sistematski pretučeni, a potom bačeni u jamu. Većina žrtava bili su muškarci i djeca starosti 12 do 13 godina. Pronađeni su ostaci samo dvije žene, a prema pronađenim kostima se procjenjuje da su bile starije od 40 godina, što ujedno upućuje i na to da su mlađe žene, majke ubijene djece, vjerovatno otete i odvedene.

Deutschland Forscher finden Hinweise auf steinzeitlichen Massenmord in Schöneck-Kilianstädten

Vidljive povrede na potkoljenici žrtve pronađene u masovnoj grobnici ranog neolita

Ta teorija se razlikuje od dokaza pronađenih na druge dvije lokacije na kojima su pronađene neolitske masovne grobnice - jedna u Talheimu u Njemačkoj, a druga u Asparnu/Schletzu u Austriji.

"Mislimo da je, manje-više, cijela jedna zajednica pobijena, s mogućom poštedom mlađih žena, koje su vjerovatno otete i integrirane u zajednicu napadača", kaže Meyer.

Kako su se prve zajednice formirale i počele obrađivati zemlju, tako je počela i borba za zemlju, ali i borba namijenjena jačanju pojedinih zajednica.

"To je uobičajena praksa, ne isključivo vezana samo za to vrijeme i tadašnje zajednice. To se dešavalo širom svijeta, dešava se i danas. Ako želite učvrstiti vlastite redove, ne trebaju vam odrasli muškarci, koji vam mogu biti neprijatelji, već vam trebaju žene, koje vam mogu poslužiti da proširite svoju zajednicu", pojašnjava Meyer.

Loša očuvanost

Među muškarcima i djecom u masovnoj grobnici, Meyer i njegov tim pronašli su brojne oštećene lobanje, napuknute cjevanice i nožne kosti.

"Pronašli smo dosta dokaza o povredama na lubanjama - žrtve su udarane kamenim oruđem po glavi, što je najvjerovatnije uzrokovalo smrt."

Problem je, međutim, stanje u kojem se nalaze skeletni ostaci.

"Kosti i nisu baš najbolje očuvane", tvrdi Meyer, te dodaje da "postoje indicije koje upućuju i na povrede nanesene strijelom, no ne možemo biti sigurni da su to stvarno povrede od strijele, budući da je kosti dijelom nagrizla i 'kisela' zemlja, specifična za ovu oblast".

Tri masovne grobnice

Masovna grobnica u Schöneck-Kilianstädtenu je pronađena 2006. godine, prilikom raščišćavanja terena za izgradnju puta i treća je neolitska masovna grobnica u ovom dijelu Europe.

Deutschland Forscher finden Hinweise auf steinzeitlichen Massenmord in Schöneck-Kilianstädten

Smrtonosna povreda na prednjem dijelu lobanje, najvjerovatnije 8-godišnjeg djeteta

Meyer kaže da tri pronađene masovne grobnice iz ere neolita potvrđuju da je čak i prije sedam hiljada godina postojao čin "kolektivnog nasilja". To je također era u kojoj su ljudi počeli da se organiziraju, da grade i da žive od zemljoradnje, te da izrađuju glineno posuđe, poznato kao "kultura linearne keramike".

Nestanak neolitskih zajednica, prema pisanju istraživača, "može se opisati kao rezultat borbe i društvenih nemira, koji su kulminirali u gotovo apokaliptičnom nasilju, ratovanju i kanibalizmu". Premda su takvi opisi i preuveličani, žrtve iz tog doba najčešće su ostavljanje nesahranjene, ili su zakopavane u masovne grobnice.