Ljubuški Iliri umirali kao Heleni

Prvi helenistički zidani grobovi u Bosni i Hercegovini otkriveni su na lokalitetu Butorovica, kod Ljubuškog, na oko 300 metara nadmorske visine. Otkrivena je obiteljska grobnica, odnosno dva ženska i dva muška groba, s jasnim tragovima vjerovanja u zagrobni život, svojstvenom starim Grcima. Ovo otkriće će svakako otvoriti neka nova poglavlja znanstvenih istraživanja. Voditelj istraživanja, magistar arheologije Mirko Rašić, ističe da se radi o suhozidnoj grobnici koja će svakako promijeniti brojne lekcije iz antičke povijesti ne samo ovog kraja, već i cijele BiH.

Nalazište helenističkih grobova, kako kaže Rašić, značajno odstupa od tipičnih ilirskih tumula ili gomila i najviše govori o nekadašnjim ilirskim zajednicama koje su živjele na ovim područjima. "Apsolutno će se mijenjati neke lekcije iz povijesti", kaže arheolog Rašić te dodaje da je to za sada prvi i jedini dokaz da su ilirska plemena puno prije prihvatila helensku civilizaciju nego što se to do sada smatralo. "Do sada smo plemena ilirske zajednice koja su živjela na prostoru bivše Jugoslavije zamišljali kao neke marginalce, obične ljude koji se nisu posebno isticali. Ovo je očiti primjer da su u kasnom željeznom dobu ilirske zajednice izrazito rano stupile u kontakt s grčkim trgovcima i preuzeli ne samo robe nego i tradiciju", pojašnjava Rašić za DW.

Iliri znatno ranije prihvatili helensku civilizaciju?

Ovo vrijedno arheološko nalazište oivičeno je klesanim kamenim blokovima i unutarnjim podzidama kvadratnoga oblika, veličine oko 20 metara četvornih. U muškim grobovima su pronađena dva željezna koplja i ukrasne igle od bjelokosti, a u ženskim srebrna grčka drahma, za koju se procjenjuje da je iz 3. stoljeća prije Krista. U ženskim grobovima također su pronađene i naušnica iz razdoblja helenizma s likom lava i stiliziranom, filigranskom rozetom, perlice od jantara, fino obrađenog kamena i staklene paste, kao i brončane aplike (ukrasni predmeti koji se jednom stranom pričvrste za zid). Pronađeni artefakti potvrđuju da su Iliri od Helena puno ranije prihvatili njihovu tradiciju ukapanja, klesanja kamena, a vjerojatno i životne nazore.

"Ovo je jedini ovakav primjer u BiH, kao i na istočnoj obali Jadrana, i može se govoriti o značajnom utjecaju na stanovništvo. Tadašnje trgovačko središte Narona, današnji Vid kod Metkovića, tek je nekoliko sati hoda udaljeno odavde i grčki trgovci su vrlo često ovdje trgovali", zaključuje Rašić. Podsjeća da je, kada se govori o helenističkoj kulturi u BiH, na prostoru općine Stolac ranije otkriven helenistički grad Daorson, ali slični grobovi nisu pronađeni.

Svi predmeti uskoro u Franjevačkom muzeju

Lokalitet Butorovica arheolozima i povjesničarima je i inače poznat kao bogato arheološko nalazište kultura koje su obitavale na ovom području, a helenska grobnica, pored voditelja istraživanja i arheologa Rašića, otkrivena je zahvaljujući volonterskom radu i znanstvenom entuzijazmu asistenta na odjelu za antičku arheologiju i prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru Tina Tomasa, kao i magistra arheologije Josipa Tabaka, studenta arheologije Tomislava Mihalja te kustosa Franjevačkog muzeja fra Milana Jukića. Inače, svi pronađeni predmeti uskoro će biti izloženi u stalnoj postavci Franjevačkog muzeja na Humcu.

Kustos muzeja fra Milan Jukić za DW kaže da se, iako postoje brojne ilirske grobnice, u narodu nazvane gomile zbog kamenja nabacanih na grob, posebnost pronađenih grobnica ogleda i u položaju tijela pokojnika. "Ovdje imamo i arhitekturu gdje imamo megalitske blokove kojim se oko groba obzidalo u kvadratnom ili kružnom obliku. Muškarac je ukopan u zemlju, okrenut u smjeru istok-zapad, glavom prema istoku, dok pronađeni predmeti dokazuju da se vjerovalo u zagrobni život, kako su to vjerovali Heleni", kaže fra Jukić.

Mladi arheolozi neumorno nastavljaju čistiti nalazište, unatoč temperaturi od 40 stupnjeva i teško pristupačnom terenu. No, što očekuju da će još pronaći?

"Ovo je čudesan nalaz i fantastičan osjećaj. Mislim da će toga biti još", tajanstven je mladi arheolog Rašić.