1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krhko primirje u Ukrajini

Tek što su vlada i separatisti u sukobu u Ukrajini postigli dogovor o primirju, oboren je jedan helikopter ukrajinske armije. Ruski predsjednik Putin ipak poziva da se primirje produži.

Perspektiva nije baš najbolja. Primirje u Ukrajini je pod velikim znakom pitanja. Jedan helikopter ukrajinske armije oboren je raketom u utorak (24.6.). Poginulo je devet vojnika. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prijeti nastavkom vojnih akcija protiv separatista.

Primirje je dogovoreno na sastanku predstavnika OSCE-a i separatista (23.6.)

Primirje je dogovoreno na sastanku predstavnika OSCE-a i separatista (23.6.)

Primirje koje je na snazi do petka 27.6. od početka je bilo vrlo krhko. Separatisti su u međuvremenu potvrdili obaranje helikoptera u regionu grada Slavjanska ali su istovremeno istakli kako ukrajinska armija nastavlja sa vojnim aktivnostima. "Danas smo imali sasvim normalan 'ratni dan'. Armija nas je gađala iz artiljerijskog oruđa, tenkova i minobacača", tvrdi lider separatista Aleksander Borodaj i dodaje da nema govora o tome da ukrajinska armija poštuje primirje.

Putin poziva na nastavak primirja

Kratko prije toga oglasio se i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je pozvao na deeskalaciju krize. On je pozvao ruski parlament da povuče ovlaštenje koje mu je dato za upotrebu ruske armije u susjednoj Ukrajini. Ovo ovlaštenje Putin je od parlamenta dobio u jeku krize na poluostrvu Krimu.

Putin sa austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom u Beču

Putin sa austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom u Beču

Ovaj zahtjev stiže uoči početka susreta na vrhu EU,

na kojem će biti riječi o mogućem pooštravanju sankcija protiv Rusije

zbog njene uloge u krizi u Ukrajini. O krizi u Ukrajini će ove srijede (25.6.) biti riječi u Briselu, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a.

Putin se tokom posjete Beču izjasnio i o obaranju helikoptera ukrajinske armije. On je jasno osudio taj napad i istovremeno se založio za produženje primirja. "Pauza bi trebalo da bude iskorištena za otvaranje pregovora", rekao je Putin. Ipak je dodao kako je zabrinut za sigurnost Rusa u Ukrajini: "Jesam zatražio od parlamenta da povuče dozvolu za upotrebu vojne sile u susjednoj zemlji, ali to ne znači da je Rusiji svejedno za sigurnost ruskih građana. Mi ćemo štititi Ruse i one građane Ukrajine koji su neodvojivo vezani za našu zemlju. Nadam se da neće biti potrebe za vojnom intervencijom."

Separatisti na istoku Ukrajine polažu zakletvu za odbranu Republike Donjeck (21.6.)

Separatisti na istoku Ukrajine polažu zakletvu za odbranu "Republike Donjeck" (21.6.)

Vašington se nada konkretnim potezima

Vlada SAD je pozdravila zahtjev Putina ruskoj Dumi da se povuče odredba o mogućnosti korištenja vojne sile u susjednoj državi. Vašington je, međutim, i dalje zabrinut zbog prisustva ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom. Odlučujuće za razvoj situacije su ne samo riječi, nego i djela, saopštio je jedan glasnogovornik Bijele kuće. On je potvrdio da je to američki predsjednik Barack Obama rekao Putinu tokom nedavnog telefonskog razgovora.

Steinmeier i ukrajinski predsjednik Porošenko (Kijev, 24.6.)

Steinmeier i ukrajinski predsjednik Porošenko (Kijev, 24.6.)

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je tokom posjete Kijevu izrazio nadu da će nadziranje dogovorenog primirja biti prepušteno OSCE-u. OSCE bi u taj proces uključio i posmatrače iz Rusije. "Ovo su istorijski, možda i odlučujući dani za budućnost Ukrajine", rekao je Steinmeier.

Predsjedavajući OSCE-a Didier Burkhalter u međuvremenu je zatražio konkretnu podršku Rusije za oslobađanje posmatrača OSCE-a koji se već skoro mjesec dana nalaze u rukama proruskih separatista na istoku Ukrajine. "Njihovo držanje u zarobljeništvu je nelegalno i neprihvatljivo", rekao je Burkhalter.

Preporuka redakcije