1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU prijeti Rusiji ekonomskim sankcijama

Ministri EU zahtijevaju od Rusije suradnju sa Ukrajinom, zaključak je sa sastanka europskih šefova diplomatija. Ipak Rusija bi mogla pokušati podijeliti EU.

default

Ministri vanjskih poslova na sastanku u Luksemburgu

EU očekuje od Rusije da neće dalje destabilizirati Ukrajinu i da će podržati mirovni plan novoizabranog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka. Ovo je poruka sa sastanka ministara vanjskih poslova EU održanog u Luksemburgu. Na sastanku je u svojstvu gosta učestvovao i ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin. Ukoliko Rusija ne pokaže spremnost na suradnju šefovi država i vlada EU bi već na narednom samitu, koji se održava u petak, mogli uvesti sveobuhvatne ekonomske sankcije Rusiji.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague je izjavio: "Spremni smo na proširene sankcije, niko u Moskvi ne treba sumnjati u to." Takve sankcije bi važile sa cijelu branšu i jako bi pogodile Rusiju, naravno i zemlje EU. Njemačka primjerice ima široke trgovinske veze sa Rusijom; Francuska želi prodati dva ratna broda Rusiji. Zbog toga EU balansira: Želi rusko rukovodstvo dovoljno jasno upozoriti, ali u vlastitom interesu želi spriječiti uvođenje sankcija trećeg stepena ukoliko je to ikako moguće.

Ruski građani u oklopnim vozilima

Do sada su bile na snazi sankcije EU koje podrazumijevaju samo zabranu putovanja i blokiranje računa za nekoliko desetaka Rusa. Tu još dolazi zabrana uvoza za robu sa Krima. Rusija je naime prije nekoliko sedmica anektirala ovaj ukrajinski poluotok, ali Krim je za EU međunarodnopravno i dalje dio Ukrajine. Ukoliko Rusija želi spriječiti uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih sankcija, onda EU očekuje konkretno da Moskva u budućnosti ne dozvoli prolazak ni boraca, ni oružja ili druge ratne opreme separatistima preko granice ka istoku Ukrajine. Moskva odbacuje ove optužbe.

Klimkin

Ukrajinski šef diplomatije Klimkin bio je u svojstvu gosta u Luksemburgu

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je sarkastično primijetio: "Ne znam da li su ruski građani inače normalno opremljeni tenkovima T-64. Ruski građani u svakom slučaju tenkovima T-64 prelaze granicu, a svaka normalna kontrola bi to trebala primijetiti". Bildt ima malo nade u to da će Rusija zaista zatvoriti granicu za separatiste. On je rekao da je Moskva doduše pozdravila ukrajinsko primirje, "ali punom parom vodi propagandni rat."

I dok EU s jedne strane Rusiji pokazuje crveni karton, s druge strane se priprema za dalje približavanje Ukrajini, ali i Gruziji i Moldaviji. U slučaju Ukrajine je Sporazum o asocijaciji i pridruživanju s EU, koji je bio pripremljen još za vrijeme bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je bio proruski orijentiran, doveo do prvih napetosti sa Rusijom. Sada, kada je izabran novi predsjednik, koji je pak orijentiran ka Zapadu, EU smatra da je došlo vrijeme da se ovaj korak sada okonča. Stoga bi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebalo biti obavljeno na samitu koji se održava ovog petka u Briselu.

EU uskoro želi poslati u Ukrajinu i savjetnike za rad policije. No kada je riječ o sve tri zemlje - Ukrajini, Gruziji, Moldaviji - brojni europski političari očekuju rusku odmazdu ukoliko se bivše sovjetske republike pokušaju izvući iz ruskog zagrljaja. Carl Bildt je tako u Luksemburgu rekao: "Rusija je zaprijetila svim mogućim trgovinskim sankcijama. To podriva pravo država da same odlučuju o svojoj vlastitoj budućnosti."

Putin u Austriji

No Bildt strahuje i za unutareuropsku jedinstvenost. On posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Austriji u utorak (24.06.), dakle prije briselske odluke o sankcijama Moskvi, vidi kao ruski pokušaj da se podijeli EU: "Oni to uvijek pokušavaju kada su satjerani u ćošak". Njegov austrijski kolega Sebastian Kurz je pak stao u odbranu politike svoje zamlje: "Legitimno je razgovarati sa obje strane. To nije nikakvo istupanje."

Putin 06.06.2014 Ouistreham

Putin putuje u posjetu Austriji

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u utorak (24.06.) ponovo boravi u posjeti Ukrajini gdje će razgovarati sa Porošenkom "kako bi se tokom ostatka sedmice moglo jasnije vidjeti gdje je moguća i neophodna podrška europskih i susjednih država". Tako bi se do održavanja samita EU u petak na diplomatskom parketu moglo dogoditi još mnogo toga. Riječ je o odlučujućem pitanju o tome da li EU smatra da je došlo vrijeme za ekonomske sankcije protiv Rusije ili ne. Naravno samo jedan glas protiv je dovoljan kako bi se spriječilo ono o čemu EU mora donijeti jednoglasnu odluku.

Strah od širenja sukoba na Bliskom istoku

No kada je riječ o uvođenju dodatnih sankcija Siriji EU je jedinstvena. 28 zemalja članica postiglo je dogovor u Luksemburgu da protiv 12 ministara sirijske vlade budu uvedene sankcije zabrane putovanja i blokiranja bankovnih računa "zbog njihove odgovornosti za teške povrede ljudskih prava". Nakon dugog niza sankcija donesenih tokom građanskog rata u Siriji sada je skoro 200 osoba iz kruga bliskog predsjedniku Bašaru al-Asadu na listi onih protiv kojih su podignute sankcije. Na istoj listi je više od 50 preduzeća i organizacija. No te sankcije do sada nisu dale skoro nikakve rezultate.

Ipak čini se da Asad u ovom regionu u međuvremenu predstavlja skoro mali problem. Naime EU još nije dala uopće nikakav odgovor na invaziju sunitsko-islamističkih boraca ISIS-a. ISIS u Iraku i Siriji želi formirati islamsku državu. Brojni strahuju da bi se Irak, sa svojom šiitskom većinom, mogao raspasti. To bi moglo dovesti do novog nasilja i ogromnog broja izbjeglica. Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier smatra da je dosadašnja vlada u Iraku imala malo obzira prema manjinama u zemlji. "Ono što je sada važno je formiranje vlade u Iraku koja će obuhvatiti sve regione i religije", rekao je Steinmeier. Ipak zajednički koncept EU o tome kako bi i da li bi ona uopće mogla dati doprinos rješavanju najnovije krize, za sada je izostao. "EU poziva sve aktere u regionu da podrže nastojanja za postizanje stabilnosti u regionu i u Iraku", navodi se skoro bespomoćno u završnom saopćenju sa sastanka ministara vanjskih poslova EU održanom u Luksemburgu.

Preporuka redakcije