1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Korida u Čevljanovićima - 'festival mesa'

Korida u Čevljanovićima, koja okuplja sve nacionalnosti u BiH, tema je pisanja štampe na njemačkom jeziku. Štampa piše i o izbjeglicama s Balkana koje preplavljuju EU.

„Među izbjeglicama koje dolaze sa Zapadnog Balkana je najviše Roma. To je jasno, jer oni upravo to navode kao razlog za podnošenje zahtjeva za azil. Ali, oni u svojim zemljama porijekla niti su politički progonjeni niti moraju da strahuju za svoj život. I zbog toga po njemačkom zakonu nemaju pravo na azil. Ali, nesporno je to da su u domovini diskriminisani, izopšteni i da se domicilni prema njima odnose neprijateljski. Njihov standard je ispod standarda drugih građana, mnogo je barijera koje im sprječavaju da se obrazuju i imaju pristup tržištu rada. Perspektive za njihovu djecu su sumorne“, piše Kristijan Gajnic u listu Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) i napominje kako je zadatak zemlje porijekla da poboljša životne standarde Roma u budućnosti.

Die Flüchtlings-Krise an der Serbisch-Ungarischen Grenze

Izbjeglice - granica Srbije i Mađarske

„Njemačka, koja u ovom slučaju ima posebnu istorijsku odgovornost, i EU moraju pomoći koliko mogu. Na kraju i pritiskom na Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru tokom pregovora o pristupanju EU da vlade tih zemalja povedu više računa o manjinama. To se u slučaju Bugarske i Rumunije zapostavilo. Tamo su Romi i danas isto kao i ranije marginalizovani“, piše FAZ.

„I to je upravo razlog zbog čega se početkom 2014, od kada građani ovih zemalja (Rumunije i Bugarske prim. red.) imaju punopravan pristup tržištu rada EU, dogodio masovni odlazak građana iz ovih zemalja u druge zemlje Unije, a prije svih u Njemačku. I zato bi morala da se povede diskusija da li bi njemačko tržište rada zaista moglo da profitira od daljeg otvaranja prema izbjeglicama sa Zapadnog Balkana“, savjetuje Kristijan Gajnic u svom komentaru u listu FAZ.

Omiljena korida u Čevljanovićima

Štampa na njemačkom jeziku piše i o čuvenoj borbi bikova ili koridi u Čevljanovićima. Bečki list Standard donosi veliku reportažu i naglašava kako se prije izbijanja ekonomske krize na koridi u Čevljanovićima znalo okupiti i do 100.000 ljudi. „Hiljade Bosanaca i Hercegovaca dolaze svake godine. Mnogi od njih iz dijaspore iz Danske, Njemačke i Austrije. Ono što je upadljvo pozitivno jeste da ovdje religija, etnička pripadnost i nacionalizam ne igraju nikakvu ulogu. Ali, je zato solidarnost ta koja je jako primjetna. Prije poočetka koride skupljaju se prilozi za bolesne o čijim patnjama se pak govori preko razglasa. Potom muškarci s kaubojskim šeširima prolaze kroz masu sa kutijama za dobrovoljni prilog“, piše list i naglašava kako se u BiH ljeti održava mnogo borbi bikova te da ima 13 klubova registrovanih odgajivača. „Ali, korida u Čevljanovićima je najveća i najomiljenija.“

Bosnien und Herzegowina Stierkampf

Borba bikova u Čevljanovićima

„'Ovdje se vidi razlika između Španije i Bosne i Hercegovine', kaže jedna žena. 'U Španiji životinje umiru, a u Bosni kada jedan bik ne želi više da se bori jednostavno pobjegne ispred protivnika. Možda to ima veze i s našim mentalitetom. Mi ne volimo brutalnosti'. I zaista korida je prilično bezopasna. Nema prolijevanja krvi. Danas se vodi računa i o tome da rogovi ne budu oštri tako da se životinje ne mogu povrijediti.“

Bosnien und Herzegowina Stierkampf

Meso na svakom ćošku

Standard piše i kako je korida u Čevljanovićima prvenstveno „festival mesa“. Nakon štandova sa šećernom vunom/vatom i drvenim srcima koja se prodaju kao talismani dolazi se do ražnjeva na kojima se okreću cijela jagnjad i telad. Kada su gotovi meso se siječe sjekirom i onda prodaje. Sve miriše na meso koje je na svakom ćošku: jagnjeće plećke, butkice, rebarca... Samo meso. No, kao alternativu jagnjetini možete poručiti ćevape.

Bosnien und Herzegowina Stierkampf

Plesačice na stolovima

Mnogim muškarcima u šatorima je takođe do 'mesa'. Dvije mlade djevojke igraju na stolu oskudno odjevene. No, ovdje nije riječ o tradiciji već o 'turbo-folku' koji dominira Balkanom od početka 90-ih“, piše Adelhaid Velfl u bečkom dnevniku Standard.

.

Preporuka redakcije