1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bauk zvani Westbalkan

S obzirom na sve veći broj potražilaca azila iz zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj je u toku diskusija o načinima da se ograniči njihov dolazak. Ponovo se podgrijava ideja o ukidanju bezviznog režima za zemlje Balkana.

Nedjeljnik Fokus piše da sve više izbjeglica iz jugoistočne Evrope dolazi u Njemačku i da ti ljudi nemaju skoro nikakve šanse da dobiju azil. Od početka godine zahtjev za azil u Njemačkoj je podnijelo više od 179.000 ljudi i taj broj bi do kraja godine mogao da se poveća na 450.000. „Najveći broj tih ljudi dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana. Samo sa Kosova je u Njemačku stiglo više od 31.000 potražilaca azila, što je u odnosu na prethodnu godinu plus od 1.188 procenata. Iz Albanije je više od 22.000 potražilaca azila u Njemačkoj što je porast za 468 procenata. Iz Srbije je takođe došlo više od 15.000 ljudi.“

Izvršni direktor Udruženja gradova i opština Gerd Landsberg traži ponovno uvođenje viza za zemlje regiona i širenje liste sigurnih zemalja porijekla. „Uvođenje viznog režima može biti jedan korak kojim bi se ograničila imigracija“, rekao je Landsberg za Velt. On je istovremeno ponovo istakao zahtjev da se Albanija, Crna Gora i Kosovo klasifikuju kao sigurne zemlje porijekla.

Premijer Baden-Virtemberga Vinfrid Krečmann (Zeleni) u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) kaže da u principu nije protiv toga. Ali, prethodno bi Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova moralo da dokaže da je klasifikacija Srbije, Makedonije i Bosne kao sigurnim zemljama porijekla, dovela do značajnog smanjenja broja izbjeglica, rekao je Krečman. „Uvijek sam otvoren za smislene akcije, za koje se može dokazati da imaju dejstva.“ Političar Zelenih je uprkos rezervama njegove partije prošlog ljeta u Bundesratu glasao za klasifikaciju tri balkanske zemlje kao sigurnih. No, na Krečmanovo pitanje – koliko smisla ima lista sigurnih zemalja – odgovor je stigao još prethodne sedmice. Naime, prema novim podacima, iz Makedonije, Srbije i BiH ima više došljaka nego prije stavljanja na listu sigurnih (vidjeti donju grafiku).

Premijer Hesena Folker Buvije je predložio da se umjesto džeparca (trenutno 143 evra mjesečno po osobi) izbjeglicama daje samo pomoć u namirnicama u cilju smanjenja atraktivnosti Njemačke za imigrante. Prosvjetni radnik iz Albanije u Njemačkoj „za tri, četiri, pet mjeseci“ dobije više novca nego što kod kuće može da zaradi „za dvije ili tri godine“, rekao je ovaj demohrišćanin za Hesensku Radio-televiziju.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije, Ralf Jeger (SPD) je za Rajniše post rekao da je u jednom pismu saveznom ministru unutrašnjih poslova Tomasu de Mezijeru (CDU) tražio da se stanovništvu u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori, kao na početku godine stanovništvu Kosova, jasno stavi do znanja da „uzaludno dolaze u Njemačku“. Ljudi vjeruju obećanjima krijumčara, prodaju sve što imaju, a potom moraju da vrate, rekao je Jeger.

Infografik Asylbewerber in Deutschland 2015 Deutsch

Evangelistički nadbiskup Hanovera, Ralf Majster, je za zahtjeve za otvorenim granicama rekao da su „gluposti“. Zakon o azilu primjenjuje se za ljude koji su progonjeni, a ne za one koji su siromašni, rekao je on za Noje prese. Stanovnici Kosova ili Albanci tako nemaju pravo na azil. „Iluzija je vjerovati da svi ljudi mogu doći u Njemačku i podnijeti zahtjev za azil.“ Istovremeno, on je naglasio da Njemačka može da primi više izbjeglica. „Primanje ugroženih ljudi je jedno od glavnih obilježja humanog društva“, rekao je Majster.

„Politika hoće što prije da se otarasi izbjeglica sa Balkana“, pisao je Frankfurter algemajne cajtung juče u nedjeljnom izdanju. Time bi trebalo da se stvori prostor za istinski proganjane, koji uglavnom dolaze iz Sirije, Iraka, Eritreje. Ekonomski je to besmislica, piše ovaj list. „U njemačkoj politici postoji nova riječ koja izaziva strah, ta riječ je Westbalkan (Zapadni Balkan). Ovih dana, ta riječ označava sve što krene naopako u njemačkoj politici azila. Region koji se danas stidljivo naziva Zapadni Balkan ranije je bo poznat kao Jugoslavija. Čak izbor riječi signalizira želju političara da taj region drže na distanci. Jugoslavija je za Nijemce bila sinonim za odmor, ćevape i dobro integrisane gastarbajtere. Zapadni Balkan je sinonim građanski rat, haos, izbjeglice – i propalu strategiju Evropske unije.

Pri tom, ratne izbjeglice iz dalekih zemalja obično ne znaju njemački jezik i često imaju problema i sa engleskim. Kod ljudi sa Balkana je to drugačije. Kvalifikacije mnogih izbjeglica sa Balkana mnogo više odgovaraju potrebama njemačkog tržišta nego što mnogi misle. Prosečan nivo obrazovanja je zaista niži nego u Njemačkoj, ali je znatno viši nego u zemljama iz kojih izbjeglice imaju dobre izglede da dobiju azil u Njemačkoj, drugim rečima iz Sirije, Irake i Eritreje“, zaključuje FAZ u nedjeljnom izdanju.

Preporuka redakcije