1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Evropski snovi Bosne i Hercegovine

Posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Bosni i Hercegovini i 20. godišnjica genocida u Srebrenici su neke od tema kojima se bavi njemačka dnevna štampa.

Pogledajte video 05:38

Srebrenica - život s neizmjernom boli

„Vremena kada je Balkan bio visoko na vrhu agende EU su prošla. Međutim, putovanje njemačke kancelarke u Albaniju, Srbiju i BiH nam pokazuje sa koliko se izazova suočava taj dio kontinenta. Izazova pred kojima stoji i EU“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) i podsjeća da su ti izazovi prije svega izbjeglice i migranti. Novinar ovog lista Reinhard Veser u tekstu pod naslovom „Balkan“ također smatra da onaj ko se nada da će se kroz više angažmana u azijskim i afričkim zemaljama brže boriti protiv razloga bijega stanovništva, najbolje se u to može uvjeriti na primjeru Balkana. „Tamo EU već 20 godina, podržavajući političke i privredne reforme, pokušava poboljšati situaciju. Uspjesi su mali, iako EU, kao nigdje u svijetu, ima mogućnost direktnog uticaja. Posljednja stanica kancelarkine posjete pokazuje koliko je Evropa još uvijek važna kao mirovni projekat. Genocid u Srebrenici pokazuje da se mir u Evropi ne može smatrati kao nešto što je samorazumljivo. To se Evropljanima upravo dešava pred očima - u Ukrajini“, piše pored ostalog u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Poljubac za kancelarku. Angela Merkel je srdačno pozdravljena na sarajevskim ulicama.

Poljubac za kancelarku. Angela Merkel je srdačno pozdravljena na sarajevskim ulicama.

„Evropski snovi na Balkanu“, naslov je teksta u listu „Die Welt“ u kojemu Robin Alexander piše da je Angela Merkel Srbiji i Albaniji dala nadu u članstvo u EU. On također prenosi izjave Angele Merkel i njenih domaćina u Beogradu i Tirani i na kraju teksta napominje da je kancelarka na kraju svog putovanja po Balkanu mogla predosjetiti šta bi se od Balkana moglo dogoditi bez evropske perspektive. „U BiH se etničke grupe u najmanju ruku ne mogu dogovoriti oko jednog predsjednika. Zbog toga se kancelarka sastala sa tri člana Predsjedništva BiH. Njihova zemlja je jedina od zemalja koje je posjetila njemačka kancelarka koja nema status kandidata za članstvo u EU i to zbog toga što se oni stalno spore“, piše pored ostalog u listu „Die Welt“.

„Zapadni Balkan je region u kojem su konflikti isprepleteniji na više nivoa nego šine na glavnoj željezničkoj stanici u Berlinu“, piše „Süddeutsche Zeitung“. Autor teksta Nico Fried također ističe multetničko i multireligiozno društvo, socijalističku prošlost u bivšoj Jugoslaviji, nekadašnji "komunizam iz kamenog doba" u Albaniji i nakon raspada bivših državnih struktura u Jugoslaviji krvavi rat i socijalno razjedinjavanje. „Dok su u razgovorima njemačke kancelarke u srijedu dominirali napori i napreci, u četvrtak je dominirala stagnacija. „Sama činjenica da se Merkelova tokom posjete Sarajevu sastala sa tročlanim Predsjedništvom jasno pokazuje problem BiH. Etničke grupe samo na papiru čine državu. Hrvati i Srbi često prijete odvajanjem. Zvuči skoro molećivo kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Merkelovu 'uprkos svim konfliktima i poteškoćama' zamolio: 'Ostanite na našoj strani'", piše, pored ostalog, „Süddeutsche Zeitung“.

Zbog trauma iz Srebrenice penzioner sa 39 godina

Posmrtni ostaci 136 žrtava genocida u Srebrenici su u četvrtak ispraćeni sa Gradskog groblja u Visokom prema posljednjem odredištu - Memorijalnom centru u Potočarima.

Posmrtni ostaci 136 žrtava genocida u Srebrenici su u četvrtak ispraćeni sa Gradskog groblja u Visokom prema posljednjem odredištu - Memorijalnom centru u Potočarima.

List „Berliner Zeitung“ je objavio tekst Annette Birschel o Derku Zwaanu koji je kao pripadnik holandskog bataljona plavih šljemova u ljeto 1995. godine bio u Srebrenici. „Ostao je šest mjeseci i oni su promijenili njegov život. Danas, 20 godina kasnije, Derk Zwaan je penzioner sa 39 godina. Dijagnoza: posttraumatski sindrom. `Srebrenica je uništila moj život`, kaže Zwaan." Birschelova u tekstu piše da je Srebrenica sinonim za zakazivanje međunarodne zajednice i da mnogi najveću krivicu za zakazivanje vide u Holanđanima koji su se bez ikakvog otpora predali Srbima i koje mnogi nazivaju kukavicama. Birschelova prenosi Zwaanove riječi koji kaže: "Ostavljeni smo na cjedilu. Kako od UN-a tako i od vlastite vlade."

„30 posto bivših pripadnika holandskog bataljona koji su bili u Srebrenici je kao i Zwaanu. Bolesni su, nesposobni za rad ili ovisnici o alkoholu ili drogama. Brakovi se raspadaju, a nekoliko bivših vojnika je izvršilo samoubistvo. Zwaan kaže da mu bilo kakva odšteta neće pomoći. 'Napokon želimo saznati istinu.' 20 godina nakon drame je mnogo toga još uvijek nejasno“, piše, pored ostalog, u listu „Berliner Zeitung“.

Holandski vojnici u Srebrenici (1994)

Holandski vojnici u Srebrenici (1994)

„Srbi su pobijedili“ piše Alan Posener u listu „Die Welt“ navodeći da se Zapad u Bosni i Hercegovini bori za ideal multietničke zemlje. „Taj ideal je izdat“, piše, pored ostalog, u tekstu u kojem Posener još navodi: „Srbi su imali sreću. Prije 20 godina je masakr u Srebrenici bio pojam za užas. Međutim, nakon '9/11' je sjećanje izblijedilo, iako je u napadima na Svjetski trgovinski centar u New Yorku poginulo manje ljudi. Više hiljada ljudi je izašlo na ulice protiv 'islamizacije Evrope'. 8.000 ubijenih Srebreničana se prisjeća mali broj ljudi. Ono što je najgore je to da su Srbi u BiH dobili ono što su željeli. Bh. Srbi su dobili daleko više od onog što su tada željeli: zatvorenu teritoriju sa znatnom samoupravom. Samo se Srbiji nisu smjeli priključiti. Ali, pošto je granica faktički otvorena i pošto Srbija, kao i BiH, teži ka EU, onda je pitanje formalnog političkog priključenja vjerovatno relativno nevažno“, piše list „Die Welt“.

Audio i video zapisi na tu temu