1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Koliko avioni ugrožavaju klimu?

Mlazni avioni pripadaju u najveće zagađivače zraka. EU je stoga uveo pravila kojima nastoji ovakvo zagađenje ograničiti. U Moskvi se danas održava međunarodna konferencija zrakoplovnih udruga koje se toj odluci protive.

Od početka 2012. sve zrakoplovne tvrtke čiji letovi započinju ili završavaju na europskom tlu moraju predati certifikate o količini ispuštenog ugljičnog dioksida (CO2) tijekom tih letova. Ukoliko je ta količina prevelika, morat će platiti kaznu. Europska komisija je odredila kvote s maksimalno dopuštenim količinama plinova koji se razvijaju tijekom avionskih letova, a koji na Zemlji izazivaju učinak staklenika. Za te količine Komisija izdaje certifikate, kojima se može "trgovati".

Zabrane letova kao kazna

Spor s Kinom bi mogao negativno utjecati na poslove Airbusa s tom zemljom Aufnahmedatum: 14.10.2011 Ort: unbekannt Rechtehinweis: Unter Quellenangabe frei zur Verwenung für Pressezwecke Quelle: © Airbus S.A.S 2012

Spor s Kinom bi mogao negativno utjecati na poslove Airbusa s tom zemljom

Zrakoplovne kompanije 82 posto certifikata dobivaju besplatno, 15 posto moraju kupiti, a ostalih 3 posto je stavljeno po strani za nove zrakoplovne kompanije. Po ovom sustavu, zrakoplovi pojedinih kompanija smiju tijekom letova ispustiti samo onoliku količinu CO2 kolika im je dopuštena certifikatom koji su dobile od EU-a ili koji su si nabavile od neke druge zrakoplovne tvrtke. Za kršenje ovog pravila predviđena je kazna od 100 eura po svakoj suvišnoj toni ispuštenog ugljičnog dioksida. U krajnjem slučaju može se zaraditi i zabrana letenja.

To bi trebalo pridonijeti ograničavanju količine ispuštenog ugljičnog dioksida u atmosferu. Jer ta količina na području EU-a ubrzano raste. Od 1990. ona se gotovo udvostručila! Procjenjuje se da jedan zrakoplov na letu od Bruxellesa do New Yorka i natrag proizvede oko 800 kilograma ugljičnog dioksida po putniku. Organizacije za zaštitu okoliša nadaju se da će ovo novo pravilo EU-a navesti kompanije da racionalnije popunjavaju svoje zrakoplove, da više izbjegavaju nepotrebno produžavanje letova te se na kraju aktiviraju i pomognu u proizvodnji učinkovitijih zrakoplovnih motora.

Prosvjedi iz Kine i SAD-a

No odluka koju pozdravljaju aktivisti za zaštitu okoliša izazvala je strah među mnogim putnicima da će zrakoplovne tvrtke svoje uvećane troškove nadoknaditi povećanjem cijena karata. Štoviše, ova je nova uredba u zemljama izvan Europske unije izazvala pravi val prosvjeda jer se one ne smatraju obaveznim poštivati pravila EU-a. Prije svih, SAD, Kina i Rusija se žale da je EU jednostrano nametnuo pravila o dopuštenim količinama CO2 kod letova na svom teritoriju. Kineski ured za zračni promet CAAC čak je u ovom slučaju svojim zrakoplovnim tvrtkama zabranio da slijede zahtjeve EU-a. Osim toga, Kina je navodno iza kulisa zaprijetila da će francusko-njemačkoj tvrtki Airbusu uskratiti milijarde vrijedne ugovore o nabavci zrakoplova.

Da li je Europa dovoljno odlučna u zaštiti klime - i po koju cijenu?

Da li je Europa dovoljno odlučna u zaštiti klime - i po koju cijenu?

Iz Bruxella se naslućuju znaci popuštanja. Iako je Europski sud odlučio da odluka o kontroli ispuštene količine CO2 ne krši nikakve zakone, svejedno se ovaj sukob s pravnog stajališta nalazi u sivoj zoni. Jer ne postoji nikakav međunarodni sud koji bi u ovakvom slučaju mogao donijeti obvezujuću presudu.

Strah od prednosti konkurencije

No ako bi ipak s SAD-om i Kinom bila napravljena iznimka, zrakoplovne tvrtke iz zemalja EU-a najavile su da će zbog toga prosvjedovati. Njemačke kompanije tvrde da ograničavanje količine dopuštenih ispušnih plinova ima smisla samo ako će plaćati i zrakoplovne tvrtke koje nisu iz EU-a, ali čiji zrakoplovi polijeću i slijeću na području Unije. U protivnom, te će tvrtke biti u prednosti pred onima koje moraju plaćati, pa će na primjer, moći nuditi jeftinije karte.

No uistinu uzbudljivo će postati tek početkom sljedeće godine. Jer tek tada će zrakoplovne kompanije morati prijaviti količinu po okoliš štetnih ispuštenih plinova, pa će se tek tada ispostavljati i računi.

Autor: Ralf Bosen/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije