„Izborni haos u Srebrenici“

„Izborni haos u Srebrenici", naslov je teksta u listu „Neue Zürcher Zeitung" u kojem autor, Andreas Ernst, piše da će novi načelnik Srebrenice najvjerovatnije biti Srbin. NZZ piše da je u Srebrenici prilikom prebrojavanja glasačkih listića uočeno dosta nepravilnosti zbog čega će brojanje glasačkih listića biti ponovoljeno i to sa pet biračkih mjesta. On podsjeća da je Opštinska izborna komisija bila prekinula rad zbog, kako je rekao njen predsjednik Nermin Alivuković, pritiska na članove komisije. 

„Srebrenica je u julu 1995. godine bila poprište masovnog ubistva u kojem su trupe bosanskih Srba pod komandom Ratka Mladića za samo nekoliko dana ubile više od 7.000 Bošnjaka", piše Ernst i podsjeća da je prije rata u ovom rudarskom gradu živjelo 36.700, od čega su 75 posto stanovništa bili Bošnjaci, a 23 Srbi. „Ratne borbe i protjerivanje je dugorično promijenilo demografsku sliku grada i broj stanovništva smanjile na 13.400 ljudi. Od tog broja su 54 posto Bošnjaci, a 45 posto Srbi. Pošto veliki broj protjeranih Bošnjaka živi širom Bosne ili u inistranstvu, a imaju pravo glasa, važnu ulogu sada ima glasanje putem pošte. To glasanje izbore čini podložnim odugovlačenju i manipulacijama", piše „Neue Zürcher Zeitung".

„Vodstvo Mladena Grujičića u odnosu na dosadašnjeg načelnika, Ćamila Durakovića, je izazvalo reakcije u Bosni i Srbiji. Tako je Bakir Izetbegović, član tročlanog Predsjedništva BiH mogući poraz u Srebrenici označio kao „tužnu i bolnu mrlju na lokalnim izborima". List također piše da je „genocid" riječ, koja je trenutno tabu u Srebrenici. „Mladen Grujičić je prije izbora rekao da nema problema da se pokloni pred svakom žrtvom. Međutim, on kao i većina Srba, govori o „užasnom zločinu", ali ne o genocidu."Da li ćemo bolje živjeti, ako ja kažem genocid"?, retorički je upitao Grujučić u predizbornoj kampanji u Srebrenici. Bošnjaci bi vjerovatno odgovorili sa ´da´", piše „Neue Zürcher Zeitung".

Jedna utakmica, više od fudbala

Fudbalska reprezentacija Kosova danas je prvi put domaćin jedne zvanične utakmice – i to u albanskom Skadru.  U tekstu naslovljenom „Prva utakmica na domaćem terenu ali u stranoj zemlji" list „Badische Zeitung" piše: „Prije nekoliko godina Kosovo se osamostalilo, a sada je došlo vrijeme i za međunarodni fudbal. Ali već prva utakmica na domaćem terenu, koja se igra u četvrtak, za kosovski nacionalni tim je pravi izazov. Skoro deset godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo igra premijerno na "domaćem" terenu: u okviru kvalifikacija za svjetsko fudbalsko prvenstvo 2018. Pri tom se utakmica protiv Hrvatske ne igra na Kosovu. Pošto na malom Kosovu nema stadiona koji odgovaraju međunarodnim standardima, utakmica će se igrati u albanskom Skadru. Očekivanja su velika. Stadion u sjevernoj Albaniji, koji prima 17.000 gledalaca, biće rasprodan. Dodatnu nadu daje neriješen rezultat protiv Finske (1:1) u prvoj utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo."

List prenosi izjavu hrvatskog selektora Ante Čačića koji je rekao da očekuje paklenu atmosferu i da će većina navijača biti za Kosovo, i dodaje: „Da bi zaista moglo da bude pakleno može se naslutiti iz upozorenja Hrvatskog fudbalskog saveza. Huligani bi mogli da remete utakmicu, izvještavaju mediji. Hrvatska ima problema sa navijačima-huliganima. Na Evropskom prvenstvu u Francuskoj, fudbalski savez je između ostalog bio kažnjen i zbog rasističkih pjesama."

List Velt piše o velikom broju kosovskih fudbalera koji su donedavno igrali za strane reprezentacija, a sada žele da igraju za Kosovo, nakon što je ta zemlja primljena u UEFA i FIFA. Velt navodi i primjer prelaska igrača iz albanske u kosovsku reprezentaciju: „Spor u vezi sa fudbalerima upleo se i u odnose sa maticom. Sa Albanijom Kosovo dijeli gotovo sve: porijeklo, jezik, kulturu, a velikim dijelom i nadu u ujedinjenje. Samo u fudbalu više neće biti sve baš tako sjajno, kao što je bilo na prijateljskoj utakmici dvije reprezentacije prošle godine u Prištini, kada su reprezentativci zajedno izašli na teren i pjevali albansku himnu. Jer u međuvremenu je i više bivših albanskih reprezentativaca promijenilo stranu, među njima i Amir Ramani, koji je u prijateljskoj utakmici još igrao za Albaniju, zatim golman Samir Ujkani i talentovani krilni igrač Milot Rašica. Da bi situacija bila još napetija, pobrinuo se današnji protivnik -Hrvatska. Hrvati, koji su sa bivšom srbijanskom autonomnom pokrajinom Kosovo bili u zajedničkoj državi -bivšoj Jugoslaviji, zbog svojih zloglasnih huligana ne važe za idealnog prvog gosta."

U tekstu se dalje govori o tome sa kojim je sve reprezentacijama Kosovo moglo da se nađe u grupi i koje utakmice bi bile posebno problematične. Velt podsjeća da je Kosovo, zajedno sa Gibraltarom, naknadno ovog ljeta uvršteno u grupu za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. „U svakom slučaju je nezamisliva utakmice između Kosova i Srbije, koja područje na kojem leži Kosovo Polje i dalje vidi kao kolijevku nacije. Tokom kvalifikacija za Evropsko fudbalsko prvenstvo do velikih napetosti su već doveli dueli između Albanije i Srbije."

List Frankfurter algemajne donosi intervju sa Fadiljom Vokrijem. Predsednik Kosovskog fudbalskog saveza očekuje da će kosovska reprezentacija i u Albaniji imati potpunu podršku i dodaje da bi prvu utakmicu na Kosovu njegova reprezentacija mogla da odigra u septembru 2017. godine protiv Finske. Upitan da prokomentariše žalbu koju je Srbija uložila zbog primanja Kosova u UEFA, o kojoj bi Sportski sud u Lozani trebalo da se izjasni 31. oktobra, Vokri za frankfurtski list kaže: „Toga se uopšte ne plašimo. Srpski savez je podnio tužbu protiv UEFA. Mi smo u ovom slučaju treća strana koja to posmatra. O našem članstvu odlučeno je na kongresu UEFA demokratskim glasanjem". Na primjedbu da u statutu stoji da je uslov za primanje, članstvo zemlje u Ujedinjenim nacijama, te da Kosovo još uvijek nije primljeno u UN, Vokri odgovara: „Želimo li ljudima da sudski zabranimo da igraju fudbal? To je za mene neshvatljivo. Da obrnemo stvar: kako bi izgledalo kada bi Kosovo podnijelo tužbu protiv neke zemlje, da se u njoj ne igra fudbal?"