Llokalni izbori u BiH

Građani BiH u nedjelju (2.10. 2016) biraju predstavnike u lokalnim organima vlasti. Stranke su ponudile svoje kadrove, a registrirano je i dosta nezavisnih kandidata. Oni su proteklih dana imali priliku prezentirati svoje programe i predstaviti se građanima BiH „u najboljem svjetlu“. Organizacije i analitičari koji su pratili predizbornu kampanju ocjenjuju da je ona bila u skladu s očekivanjima, odnosno „prljava“ i usmjerena na „manipulacije“. Umjesto životnih, lokalnih tema poput funkcioniranja lokalne zajednice, javnih službi i preduzeća, kampanjom su dominirale „visoke političke teme“, a međunacionalne tenzije su i u ovom izbornom ciklusu dovedene do usijanja. Govorilo se i o lokalnim problemima, ali bez nuđenja konkretnih rješenja.

„Zbog skretanja pažnje na visoke političke teme, ovo je bila jedna od najprljavijih predizbornih kampanja u BiH“, smatra politički analitičar Almir Terzić. „To se prvenstveno odnosi na referendum u Republici Srpskoj (RS), jer su građani od 30 dana kampanje 25 dana slušali priču o referendumu u ovom bh. entitetu. Uglavnom se govorilo o tome hoće li biti referenduma i šta nakon referenduma. Tenzije su bile do te mjere dignute da su se građani, umjesto o funkcioniranju vodovoda, prohodnosti lokalnih saobraćajnica i sl., raspitivali hoće li biti novog rata u BiH. Dakle, stranke su iskoristile stanje straha za jeftino prikupljanje političkih poena, a referendum je potpuno 'pojeo' izbornu kampanju u BiH. Stranke, koalicije i nezavisni kandidati su se nešto ozbiljnije počeli baviti kampanjom tek od ponedjeljka (26.9.), ali su i tada izostali konkretni odgovori na suštinska, životna pitanja građana u lokalnim zajednicama", kaže Terzić za Deutsche Welle.

Dominantne naci-politike

„Ponovo smo svjedočili otvaranju novoizgrađenih saobraćajnih dionica, tunela koji su u istom danu, pred kamerama otvoreni, da bi po odlasku novinara ponovo bili zatvoreni“, podsjeća Terzić. „Uglavnom se radilo o objektima koji nemaju puno veze s lokalnim zajednicama, ali su iskorišteni u predizborne svrhe, kako bi se u centralnim bh. informativnim emisijama, ali i štampi, pojedine stranke i politički lideri predstavili kao uspješni političari, odnosno zvaničnici. Zato mislim da se građani na osnovu ovakve izborne kampanje nisu mogli opredijeliti, nisu mogli ustanoviti ko bi u naredne četiri godine najbolje rješavao pitanja značajna za lokalnu zajednicu“, ističe Terzić.

Naš sagovornik kaže da su kandidati „nacionalnih stranaka“ istupali po već poznatom šablonu vođenja „visoke politike“, dok su njihovi naci-lideri postupali po principu „zavadi pa vladaj“. U sjeni takve kampanje „vladajuće desnice“ i straha birača od mogućeg novog rata, kandidati „političkog centra“ i „ljevice“ nisu uspjeli doći do izražaja. „Mislim da je 'politička ljevica' potpuno izgubljena priča u BiH. Ljevica se sjetila da treba djelovati svega nekoliko dana pred izbore, a kao opozicija, nisu ponudili adekvatne odgovore na poteze vladajućih stranaka. Ljevica je u BiH poražena zahvaljujući gramzivosti političkih lidera koji je vode. Njima je u ovom momentu najvažnije da budu predsjednici stranaka i u tom smislu su javni interes, koji se mogao zastupati kroz jednu širu koaliciju, podredili sopstvenom. Tako se i uoči ovih lokalnih izbora dogodilo to da ni opozicija u BiH, posebno u Federaciji BiH, nije ponudila konkretna rješenja“, kaže Terzić.

Sva glasačka mjesta otvorena su u nedjelju (2.10) na vrijeme, u 7:00 sati, i do sada nisu zabilježene veće neregularnosti koje bi mogle uticati na tok izbora. Formiran je i Operativni štab policijskih agencija radi osiguranja lokalnih izbora. Štab djeluje pri Direkciji za koordinaciju policijskih tijela u BiH i kontinuirano prati situaciju na terenu kako bi izborni proces protekao u najboljem redu. Pripadnici policijskih agencija u BiH osiguravaju sva izborna mjesta, a nakon glasanja bit će organizirana i pratnja transporta izbornog materijala.

Došli da zarade

Dan uoči izbora, u subotu (1.10.) u kasnim popodnevnim satima, grupa mladića iz Beograda došla je u Prnjavor gdje su namjeravali „zaraditi nešto novca“. Mladići su ,navodno, čuli da se brojanje glasova plaća 30 eura. U Prnjavoru su se sukobili s lokalnim stanovništvom. Izbila je masovna tuča, a lokalna policija, prema ocjeni ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, nije adekvatno reagirala. „Građani su reagirali kad su vidjeli grupu mladića neobičnog izgleda i ponašanja. Građani vjeruju da je grupa tetoviranih mladića došla kako bi izazvala incident na izborima. Na kraju je reagirala i policija, traljavo i sa priličnim zakašnjenjem“, rekao je Mektić za BN televiziju.

U Bosni i Hercegovini (BiH) je na snazi izborna šutnja. Regulatorna agencija za komunikacije podsjeća medije na obavezu poštivanja perioda izborne šutnje koja obuhvata zabranu medijskih praćenja izbornih aktivnosti 24 sata pred izbore i objavu rezultata istraživanja javnog mnijenja u vezi s glasanjem i izborima 48 sati pred izbore. Na snazi je zabrana medijskog praćenja bilo kakvih političkih izbornih aktivnosti. Predizborna šutnja traje do zatvaranja biračkih mjesta. Lokalne izbore u BiH 2016. godine prati oko 70.000 posmatrača, od kojih su 300 međunarodni.

Za koga se glasa

Svoje biračko pravo građani mogu iskoristiti od 7:00 do 19:00 sati. Lokalni izbori u BiH provode se za 74 općinska vijeća u Federaciji BiH, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika općine u BiH, četiri gradska vijeća u Federaciji BiH (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), šest gradskih skupština u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Prijedor, Trebinje i Zvornik), 10 gradonačelnika gradova u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.

U BiH je formirano ukupno 5.469 biračkih mjesta i 318 mobilnih timova. Centralna izborna komisija (CIK) je saopćila da će po jedno biračko mjesto biti otvoreno u Ambasadi BiH u Beču, konzulatima u Gracu, Minhenu i Štutgartu te Ambasadi BiH u Beogradu. Prvi nepotpuni rezultati lokalnih izbora u BIH očekuju se u nedjelju (2.10) oko 22 sata.