Hvala Njemačkoj, ali...

Usvajanje adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije (EU) postalo je prvorazredno političko pitanje. Zvaničnici Republike Srpske (RS) prvobitno su se protivili prijedlogu prilagođenog SSP-a tvrdeći da bi RS godišnje gubila više od 200 miliona konvertibilnih maraka. Međutim, dolazak njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta koji je, po nalogu kancelarke Angele Merkel, vlastima u BiH obećao njemačku podršku pri saniranju eventualnih negativnih posljedica adaptiranog SSP-a, političare u tom entitetu je natjeralo da promijene mišljenje. Nakon konsultacija sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednik RS-a Milorad Dodik je zaključio da „treba vjerovati Njemačkoj“. Adaptirani SSP usvojen je na hitnoj telefonskoj sjednici Predsjedništva BiH u petak (17.7.).

Mostarski profesor i politički analitičar Slavo Kukić nije siguran trebaju li građani u BiH biti zadovoljni ili tužni nakon ove odluke. „Ohrabruje, naime, podatak da je SSP usvojen. Frustrirajuća je, nažalost, činjenica da to nismo učinili zbog svijesti da nam SSP donosi dobro nego zbog pritiska svjetskih centara moći. Ovaj put to je bila Njemačka, i hvala joj za to, ali pitanje je do kada će postojati ta vrsta spremnosti da nas se spašava od nas samih i hoće li svijet jednog dana, pa i Njemačka kao njegov značajan dio, okrenuti ploču po principu, ako ne želite dobro sami sebi, tretirat ćemo vas kao 'crnu rupu' dok god ne dobijete kritičnu masu da slijedite pravila života suvremenog svijeta. Takav scenarij, priznajem, ne bih želio niti zamisliti, ali on nije nešto što bi kao mogućnost trebalo i isključiti“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

„Opozicija kao pokemoni“

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić vjeruje da je usvajanje prilagođenog SSP-a rezultat političkih kalkulacija i nastavak „bosanskohercegovačke EU farse“. „SSP je usvojen samo zato da se dođe do para Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a onda usvoji Zakon o popisu u Republici Srpskoj (RS) i donese odluka o referendumu o Danu RS-a koji bi trebalo da bude održan sedmicu prije izbora. Opozicija u RS-u u tome asistira pokazujući da nije sposobna za vlast. Inače nam je opozicija u državi ravna pokemonima. Svi kažu da su ih vidjeli i svima se prikazuje na različitim lokacijama, samo ih niko nije opipao. Bosanskohercegovačka EU farsa se nastavlja. Bh. politika je nalik onome koji se zatrči u vodu do pasa, poduže zastane, a onda se vrati na obalu. Svi vidimo da je otišao da obavi malu nuždu, ali se pravimo da to ne znamo. Tako se i bh. politika samo do pasa skvasi u EU, obavi nuždu, a onda se vrati na obalu kriminala, svađe i podjela“, kaže Svetlana Cenić.

„Kompletan posao na adaptiranju SSP-a je sa svojim timom uradio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ali je u ovom slučaju Milorad Dodik ispao najzaslužniji za napredak BiH na evropskom putu“, objavila je na svom Facebook profilu politička analitičarka Ivana Marić. Ona tvrdi kako uz dobre „spin-doktore“ i efikasnu propagandu opstrukcionisti na kraju postanu pobjednici i „glavni reformatori“. „Ovo je već ko zna koji put da međunarodni zvaničnici pomažu Dodiku da se izvuče iz problema u koje zapadne svojim nepromišljenim potezima. To je još jedan dokaz da zločesta djeca uvijek dobiju više pažnje od onih koji poštuju pravila. Ovaj put u pomoć su im pritekli Nijemci donoseći novčane darove. I tako Dodik opet ispade najzaslužniji za deblokadu evropskog puta BiH“, piše Ivana Marić.

„Medvjeđa usluga“ bh. građanima

Ona za Deutsche Welle kaže da je lijepo to što Njemačka želi pomoći BiH, ali da bi ova zemlja i njeni građani više koristi imali kada bi i Nijemci i svi ostali predstavnici međunarodne zajednice ostavili bh. političare da se dogovaraju dok ne dođu do rješenja. „Međunarodna zajednica nam čini medvjeđu uslugu tako što više od dvadeset godina pomaže bh. političarima kada trebaju donijeti nepopularne odluke i na taj način skida odgovornost sa njih. Da nema povremenih intervencija međunarodne zajednice građani bi prije shvatili ko ih predstavlja i tražili bi nove, sposobnije političare koji su u stanju da unutrašnje probleme rješavaju bez stalnog traženja finansijske i druge pomoći iz inostranstva“, kaže Ivana Marić.

Usvajanje adaptiranog SSP-a jedan je od glavnih uslova na evropskom putu BiH. To je, prema tvrdnjama analitičara, i jedan od ključnih dokaza da je aplikacija BiH za kandidatski status u EU kredibilna. O uvjerljivosti bh. aplikacije Vijeće EU raspravljat će u ponedjeljak (18.7.) na sjednici u Briselu.