1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Hrvati, ne zaboravite susjede!"

Hrvatska očekuje puno od članstva u Europskoj uniji. Ali što EU očekuje od te nove članice? O tome smo razgovarali s Nikolausom grofom Lambsdorffom, posebnim povjerenikom njemačke vlade za jugoistok Europe.

Grof Nikolaus Lambsdorff

Grof Nikolaus Lambsdorff

DW: Gospodine Lambsdorff (naslovna fotografija), u anketi koju smo proveli proteklih dana, pitali smo njemačke građane što misle o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Neki otvoreno podržavaju taj korak, ali ima i puno skepse oko spremnosti Hrvatske da pristupi Uniji. Iznenađuju li vas skeptične izjave njemačkih građana?

Lambsdorff: Zapravo sam iznenađen koliko ima malo skepse. Ali, koga bi još u današnjim vremenima mogla iznenaditi skepsa kad se radi o Europskoj uniji općenito i o mogućem proširenju Europske unije?

DW: U posljednje vrijeme jedan dio njemačkog tiska vrlo je kritično pisao o Hrvatskoj. Tabloid Bild-Zeitung na naslovnici je Hrvatsku označio kao „novi grob za milijarde iz Bruxellesa“. Kako komentirate te naslove? Uočavate li antihrvatsko raspoloženje u Njemačkoj?

Lambsdorff : Naslovi poput „Groba za milijarde eura“ i slično su mi nerazumljivi. Činjenica je da Hrvatska kao nova članica Europske unije ima ista prava, ali i iste obveze, a to znači i financijska prava i obveze kao i svaka druga država, kao svaka druga članica Europske unije. Ništa manje i ništa više od toga.

DW: Oštra kritika uznemirila je mnoge hrvatske građane. Hrvatska iza sebe ima zapravo najteži pregovarači proces u povijesti EU-a i građani imaju osjećaj da se u inozemstvu ne odaje priznanje za napredak na tom putu, za sve ono što je učinjeno u proteklih sedam-osam godina?

Lambsdorff: Ne samo zapravo, već je to doista bio najteži i najbolniji pregovarački proces koji je apsolvirala neka kandidatkinja za članstvo u Uniji. To će, uzgred, biti pravilo i za ubuduće: svaka nova zemlja će morati ispuniti najmanje iste one uvjete koje je ispunila Hrvatska. Ne slažem se da se ne odaje priznanje hrvatskim naporima. Hrvatska će postati članica EU-a, to je bio cilj, i cilj je ostvaren!

DW: Na putu u Europsku uniju Hrvatska je morala riješiti i neke probleme sa susjednom Slovenijom. Ljubljana je, dijelom i zbog unutarnjopolitičkih interesa, blokirala i usporila ulazak Hrvatske u EU. Što Vi sad očekujete od Hrvatske? Hoće li Hrvatska kao članica Unije „kopirati“ Sloveniju i zlouporabiti članstvo kako bi ojačala vlastitu poziciju u regiji?

Lambsdorff: Najprije se mora reći da smo mi dosta naučili iz primjera Slovenija – Hrvatska. I to da ćemo naučeno i primijeniti. Lekcija je zapravo jednostavna: želimo zajamčiti da neka članica Europske unije ubuduće ne spriječi pristup susjedne zemlje u EU iz vlastitih bilateralnih interesa. Hrvatska se na to obvezala i svaka nova zemlja kandidatkinja će se na to morati obvezati i dokazati da se neće tako ponašati.

DW: Hrvatska očekuje puno od članstva u Uniji, prije svega kad se radi o financijskim sredstvima iz fondova EU-a. Kakvu ulogu očekujete da će Hrvatska imati u procesu eurointegracija u regiji, ponajprije kad se radi o susjednim zemljama: Bosni i Hercegovini i Srbiji?

Lambsdorff: Europska unija doista od Hrvatske očekuje dobrosusjedske odnose na Balkanu, i mi se nadamo da će Hrvatska igrati aktivnu ulogu. Hrvatska vlada je primjerice Bosni i Hercegovini i Srbiji ponudila da profitiraju od vlastitih iskustava u pregovaračkom procesu i mi se i ubuduće nadamo aktivnom hrvatskom doprinosu.

DW: Europska unije je lijepa politička vizija. Ali većina hrvatskih građana najviše se bavi svakodnevnim, egzistencijalnim problemima koji ih muče. Stopa nezaposlenosti je visoka, a gospodarska situacija zabrinjavajuća. Hoće li EU pomoći u rješavanju tih problema?

Lambsdorff: Hrvatska proteklih četiri, pet godina dosta pati zbog gospodarske krize i nedostatka inozemnih investicija. Ali i u slučaju Hrvatske treba reći da preduvjeti za inozemna ulaganja dijelom još uvijek nisu dovoljno dobri. To je nešto što poboljšati može samo Hrvatska, to ne može učiniti Europska unija, to su domaći problemi i mora ih se riješiti kod kuće, u Hrvatskoj. Ali, puno toga je već učinjeno. Pregovarački proces, i posljednjih šest i pol godina pregovora, kompletno su promijenili hrvatsko društvo. Ali, taj se proces mora nastaviti.

DW: Njemačka privreda je najjača u Europi, njemačka poduzeća su u potrazi za stručnom radnom snagom u inozemstvu. Očekujete li pojačani val doseljavanja hrvatskih radnika nakon ulaska u EU?

Lambsdorff: Ne vjerujem da će biti osjetnijeg vala doseljavanja iz relativno male Hrvatske. Nakon određenog prijelaznog razdoblja i hrvatski će posloprimci naravno moći uživati u zajamčenoj slobodi kretanja unutar Europske unije.

DW: Gospodine Lambsdorff, na kraju našeg razgovora: što je Vaša osobna poruka hrvatskim građanima, budućim građanima Europske unije?

Lambsdorff: Puno mi toga pada na pamet. Naravno da se oni trebaju veseliti što će postati članovi europske obitelji. A to će sigurno i činiti i vrlo brzo će shvatiti koje prednosti imaju kao građani Europske unije. Ali ja se naravno nadam da neće zaboraviti ni svoje susjede. Najbliži je susjed naravno Bosna i Hercegovina, gdje živi puno Hrvata. Ali tu je i susjed Srbija. Proces približavanja cijele regije Europskoj uniji treba se nastaviti, i Hrvatska će, nadam se, u tom procesu igrati pozitivnu i aktivnu ulogu.

DW: Gospodine Lambsdorff, hvala Vam na ovom razgovoru.

S Nikolausom grofom Lambsdorffom razgovarao je Srećko Matić.

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije