1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sele li hrvatske tvrtke proizvodnju u BiH?

Ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). To će joj nanijeti goleme štete u međunarodnoj trgovini, tvrde brojni gospodarstvenici, pri čemu će najviše profitirati BiH.

Naime, zemlje CEFTA-e će uvesti nove ili povisiti postojeće carine na robe uvezene iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske tvrtke najavile preseljenje proizvodnje u BiH. Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356. 000 građana. Moguću selidbu u Mostar ili Banja Luku je najavio TDR, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru, dok će Franck, najavljeno je u ožujku, pojačati proizvodnju u Grudama. Ekonomski institut iz Zagreba je procijenio da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na hrvatski BDP za 0,4 posto. No ekonomski stručnjaci s kojima smo razgovarali misle da je budućnost u ovom trenutku ipak teško za predvidjeti, obzirom da ni sami ne znaju pod kojim će uvjetima Hrvatska trgovati s sadašnjim članicama CEFTA-e.

BiH – najvažnije hrvatsko tržište

Da situaciju treba gledati na dvije razine, upozorava Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK). „Jedno su industrijski proizvodi, a drugo su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi“, kaže i dodaje da CEFTA tržište u hrvatskom izvozu sudjeluje s 21 posto.

Grude Bosnien-Herzegowina

U Grudama će hrvatska tvrtka Franck pojačati proizvodnju

Promjene će nakon 1. srpnja, što se tiče industrijskih proizvoda, zahvatiti izvoz prema Srbiji, jer će se za dio tih proizvoda do konca ove godine povećati carine, da bi se prvim danom 2014. vratile na nultu stopu. Obzirom da Kosovo i Moldova nemaju sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, porast carina će zahvatiti i izvoz u te zemlje.

Situacija je puno gora s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, objašnjava Gelo za Deutsche Welle. Udio tržišta CEFTA-e u izvozu tih proizvoda iznosi 45 posto i ono je važnije od tržišta Europske unije, unatoč činjenici da je europsko tržište višestruko veće. Pri tome je za Hrvatsku najznačajnije tržište Bosne i Hercegovine u koju je lani izvezeno hrane u vrijednosti 450 milijuna dolara. Postojeći će trgovinski režim sa Zagrebom prestati važiti nakon 1. srpnja, a počinje primjena dogovorenih režima koje je svaka članica CEFTA-e dogovorila s EU kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska i BiH ne primjenjuju carine prilikom razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, no uskoro će se situacija dramatično promijeniti. Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvatskih proizvoda u vrijednosti 100 milijuna dolara; posebice mesni, mliječni i konditorski proizvodi te cigarete.

Sve je na Europskoj komisiji

Ovakva situacija nije novost na području EU i događala se prilikom proširenja.

Kroatien Land und Leute Einkaufen in Zagreb

Hrvatska je prošle godine u BiH izvezla proizvoda u vrijednosti od 450 milijuna dolara

Hrvatska je, podsjeća Gelo, kad je Slovenija ušla u EU, promijenila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da je u njega ugradila trgovinske odnose koje je ranije imala sa Slovenijom. „Hrvatska sada ima pravo da se Sporazum EU i BiH izmijeni na način da se na njega ugrade koncesije koje je dosada imala te da se takav postupak primjeni na preostale članice CEFTA-a“, priča naša sugovornica. Napominje da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unatrag u pogledu liberalizacije. Hrvatska, dakako, nema pravo sama voditi takve pregovore, već za nju to obavlja Europska komisija uz praćenje Državnog ureda za trgovinsku politiku (DUTP).

Da se pregovori vode već neko vrijeme potvrđuje nam i zamjenica predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Tatjana Tomić. „Moglo bi se reći da su već gotovi s tri države; sa Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Dobro napreduju sa Srbijom, ali ima problema u pregovorima s BiH. Očekujemo da će EK to donekle ispregovarati.“

Nenadoknadiv gubitak za Hrvatsku?

„Ne bih rekla da su ta tržišta nenadoknadivo izgubljena, jer su naši proizvodi tamo prisutni. Mi smo u to ulagali desetljećima i ta će prepoznatljivost sasvim sigurno ostati“, kaže Gelo.

Kroatien Slowenien Land und Leute Grenze Autobahn Zagreb Maribor

Hrvatsak pristupom u EU očekuje dalju liberalizaciju trgovine

„U ovom trenutku ne znamo što će se primjenjivati od srpnja. Tvrtke koje planiraju izvoz bi to već morale znati. Njima je to jako važno. Naš izvoz jest donekle ugrožen, ako se izmjene Sporazuma ne dogovore.“

O najavljenim gubicima radnih mjesta i preseljenju proizvodnje u BiH, Ružica Gelo kaže da su velike hrvatske tvrtke već prisutne na taj način u regiji. „Ne bih rekla da će doći do masovnog preseljenja. Moguća su otvaranja nekih postrojenja. Tvrtke će kalkulirati s daljnjom liberalizacijom trgovine unutar EU. Ne bismo se upuštali ni u procjene učinka na BDP dok se ne postignu dogovori oko izmjena Sporazuma“, zaključuje direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore.

Da se ne može govoriti o drastičnim gubitcima misli i Tatjana Tomić iz DUTP-a, budući da će 70 posto trgovine s državama CEFTA-e , ponajviše industrijskim proizvodima,ostati netaknuto. „S druge strane, preuzimamo zajedničku trgovinsku politiku EU koja s jedne strane hrvatskim tvrtkama nudi mogućnost uvoza jeftinijih sirovina s tržišta s kojima nismo imali liberaliziranu trgovinu. Istovremeno padaju sve carinske barijere za prehrambene proizvode na tržištu EU.“

Pri spomenu mogućnosti preseljenja proizvodnje u BiH, Tomić podsjeća da na području CEFTA-a Hrvatska ima oko 600 tvrtki, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 tvrtki već sada u BiH. „Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili proizvodnju u BiH. Odnedavno je to učinila i jedna tvrtka iz mesne industrije“, kaže. Ipak, dodaje, riječ je o poslovnoj odluci. „S druge strane, vjerujemo da bi tvrtke iz BiH htjele imati i lakši pristup na europsko tržište. U tom slučaju bi one mogle preseliti svoju proizvodnju u Hrvatsku“, zaključuje Tomić.

Autor: Siniša Bogdanić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić