1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Erdoganova predizborna kampanja u BiH

22. maj 2018

Komentatori štampe sa njemačkog govornog područja se i danas bave posjetom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana BiH. Konstatuje se da je „Sultanov“ nastup kao gosta bio ustvari igra na domaćem terenu.

https://p.dw.com/p/2y6Fu
Foto: Reuters/D. Ruvic

„Erdoganovo gostovanje podijelilo Bosnu", naslov je teksta u listu „Stuttgarter Nachrichten" u kojem Thomas Roser pored ostalog piše: „Dok su evropske zemlje poput Njemačke, Austrije i Holandije zabranile predizborne nastupe turskih političara, više hiljada Turaka koji žive širom Evrope, zaputilo se u glavni grad BiH koja odavno čeka na članstvo u EU, da pozdravi svog idola. Pored Erdoganovih pristalica su se i pristalice domaćina, Bakira Izetbegovića, pobrinule da `Sultanov` nastup kao gosta bude ustvari igra na domaćem terenu."

„Bilans njegove kratke posjete za zemlju domaćina je pomiješan. Zahvaljujući Erdoganu je Izetbegovićeva pozicija u stranci, u kojoj postoji unutarstranačko protivljenje, ponovo ojačana. Najava ponovne „Osmanizacije“ podijeljene države nije naišla na kritike i negodovanje samo među srpskom i hrvatskom manjinom nego i kod Bošnjaka. Predsjednik SDP Nermin Nikšić kaže ´da će to imati negativne posljedice za suverenitet zemlje´", piše pored ostalog u listu „Stuttgarter Nachrichten".

„Balkan kao predizborna pozornica" naslov je teksta kojeg u listu „Luzerner Zeitung" potpisuje Rudolf Gruber i u čijem uvodu navodi da je „Erdoganov politički uticaj na Balkanu ipak manji nego što se strahovalo.

Skup od kojeg će bez sumnje profitirati i Izetbegovići
Skup od kojeg će bez sumnje profitirati i IzetbegovićiFoto: Klix.ba

„Oduševljenje Erdoganovom posjetom Sarajevu je u granicama i kod Bošnjaka. Erdogan u glavni grad BiH nije došao zbog nekoliko njih. U BiH živi manje Turaka nego recimo u Austriji. Erdoganu se više radilo o tome da pokaže EU da uprkos zabrani nastupa u Njemačkoj, Holandiji ili Austriji još uvijek ima evropskih prijatelja kod kojih je dobro došao. Međutim, ne smije se zanemariti činjenica da je Erdoganov politički islam u BiH sve drugo nego popularan."

„Nakon kraja rata 1995. godine se više ljudi okrenulo vjeri, ali je za većinu muslimana u BiH vjerska pripadnost istovremeno i političko-etnički identitet. Ta mješavina se često gleda kao `evropski islam` koja može biti kompatibilna sa zapadnom demokratijom. Erdoganovom pozivu da izruči pristalice njegovog glavnog neprijatelja Fetullaha Gülena i zatvori njegove obrazovne ustanove nije se odazvao čak ni njegov domaćin Bakir Izetbegović."

„Gülenove škole se u BiH smatraju najboljim. U njih svoju djecu prije svega šalju dobrostojeći građani. Niko u Bosni ne bi razumio zatvaranje tih škola. Posebnu pažnju Hrvata i Srba u zemlji je privuklo to što je Erdogan u svom govoru rekao da je BiH naslijeđe Osmanlijskog Carstva koje je Balkanom vladalo više od 400. godina, ali i to što Bakir Izetbegovič Tursku naziva ´majkom`ili ´zaštitnicom´", piše pored ostalog Gruber u listu „Luzerner Zeitung".

Procjenjuje se da je u Zetri najviše bilo Turaka iz Njemačke
Procjenjuje se da je u Zetri najviše bilo Turaka iz NjemačkeFoto: Klix.ba

Berlinski „Morgenpost" je na svojoj internet stranici objavio video o Erdoganovom nastupu u Sarajevu, ali i tekst u čijem naslovu konstatuje da „Njemačka ne poštuje prava Turaka".

„Turska vlada predbacuje Njemačkoj da krši demokratska prava turskih građana. Razlog je zabrana nastupa turskih političara u predizbornoj kampanji u Njemačkoj." Osvrćući se na Turke koji žive u Njemačkoj je zamjenik turskog premijera Recep Akdag izjavio da je demokratsko pravi tih ljudi da se u predizbornoj kampanji informišu o ciljevima i idejama političara svih turskih stranaka. Njegova vlada ne razumije zašto su takvi nastupi godinama bili mogući, a da je sada odjednom drugačije".

„Morgenpost“ podsjeća da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju u Sarajevu pred više hiljada Turaka koji žive u inostranstvu vodio kampanju za njihov glas na predstojećim izborima. „Oni su za njega važni. Na prošlogodišnjem referendumu je registrovano skoro tri miliona Turaka sa pravom glasa koji žive u inostranstvu što je skoro pet posto od ukupnog broja osoba sa pravom glasa. Najveći broj Turaka sa pravom glasa u inostranstvu živi u Njemačkoj i iznosi oko 1,4 miliona birača". 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android