1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erdogan ponovo u Sarajevu

Posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu samo je jedan u nizu pokazatelja da Turska pri pozicioniranju na Balkanu računa na BiH, ali i muslimansku zajednicu u ovoj zemlji, tvrde analitičari.

Analitičari ocjenjuju da su odnosi između BiH i Turske dobri, ali da bi mogli biti i bolji, posebno na ekonomskom planu. Kažu da su relacije između dvije zemlje opterećene neriješenim unutrašnjim pitanjima, zbog čega trpi ekonomija, naročito bosanskohercegovačka. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su aktuelni bosansko-turski odnosi „jako dobri“, ali da ih političari u daytonskoj BiH različito tumače radi jeftinih političkih poena.

„Jedni nastoje pokazati da ti odnosi mogu biti i opasni za određenu etničku grupu, dok drugi preuveličavaju svaku tursku inicijativu želeći je prikazati kao najbolje rješenje. I dok bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović gotovo bespogovorno podržava turske inicijative i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik protivi se i politički bezazlenim inicijativama poput uključenja Doboja u Zajednicu općina turskog svijeta, dovodeći time u pitanje i značajne turske investicije u ovom dijelu BiH“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Šta BiH predstavlja Turskoj?

Erdogan je za vrijeme jedne od posjeta BiH boravio i u Srebrenici.

Erdogan je za vrijeme jedne od posjeta BiH boravio i u Srebrenici.

Kučukalić ističe kako je i nedavni sajam turske privrede u Sarajevu pokazao nastojanje Turske da se na ovom području učvrsti kao bitan izvoznik roba i usluga, bez značajnije kooperacije i zajedničkih preduzeća sa partnerima iz BiH.

„Mnoge turske radnje, putničke i druge agencije posluju u Sarajevu i drugim bh. gradovima. Ne treba zaboraviti doprinos Turske i njenih vakufa te drugih tijela koja su finansirala obnovu Starog mosta u Mostaru, Krive ćuprije u Konjicu, Tekije na Buni i drugih značajnih kulturno-historijskih, vjerskih i nastavno-pedagoških objekata. Turska možda vidi BiH kao odskočnu dasku u pokušaju obnove uticaja na ovom području, odnosno razvoja privredne, kulturne i sportske saradnje sa državama koje su nekad bile u sastavu moćnog Osmanskog carstva, ali bez stvarnih pretenzija za obnovu tog carstva, nekadašnje sile na tri kontinenta“, kaže Kučukalić.

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja kaže da u Turskoj postoje istraživanja javnog mnijenja koja BiH stavljaju na drugo savezničko mjesto, poslije Azerbejdžana.

„Činjenica je da BiH predstavlja jednu od država jugoistoka Evrope za koju Turska ima veoma snažne interese. Za Tursku je bitno da nastoji ostvariti što veći uticaj na ovom području. To je i geopolitički značajno s obzirom na činjenicu da jugoistok Evrope predstavlja kopnenu vezu između Turske i Evropske unije. Pri širenju svog uticaja u ovom dijelu svijeta Turska vjeruje da može računati i na podršku muslimanske vjerske zajednice u BiH“, kaže Šolaja Za Deutsche Welle.

BiH, Turska i Evropska unija

Dževad Kučukalić vjeruje da odnosi između BiH i Turske, uprkos „spletkama lokalnih političara“, ne mogu ugroziti euroatlantski put BiH.

„Turska Republika, inače članica NATO-a, više od 53 godine godine čeka da postane članica Evropske unije (EU) jer Evropljani uvijek nađu neke razloge protiv nastavka pregovora sa Ankarom. Neke druge, geopolitički manje značajne i ekonomski slabije razvijene države već godinama su članice Evropske unije. Očito je problem u tome što je većinsko stanovništvo u Turskoj muslimansko, sa više od sedamdeset miliona stanovnika islamske vjeroispovjesti. Zato bi kršćanski deklarirana i opredjeljena Evropa, odnosno EU, bila sretnija da Turska nikada ne postane njena članica. Briselu bi bilo draže da bošnjački politički establišment u BiH nema uzora u aktuelnom turskom premijeru Erdoganu i njegovoj Stranci pravde i razvoja.

Miloš Šolaja: Odnosi opterećeni prošlošću

Miloš Šolaja: "Odnosi opterećeni prošlošću"

Države zapadnog Balkana, Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija bi, nakon ispunjenja uslova, mogle u paketu biti primljene u EU. Zato aktuelni odnosi BiH i Turske, bez obzira na stepen uticaja Ankare na Sarajevo, neće bitnije uticati na evropski put BiH“, smatra Kučukalić.

Miloš Šolaja kaže da su odnosi između BiH i Turske opterećeni prošlošću, što potvrđuju i aktuelne nesuglasice u RS-u oko prijema Doboja u Zajednicu općina turskog svijeta. Za BiH je, kako ističe, važna jasna politička strategija, kako prema Turskoj tako i prema EU.

BiH treba jasniju strategiju

„Na bosansko-turske odnose utiču ukupni politički odnosi u BiH, a oni već dvadeset godina nisu stabilni. Mnoga ovdašnja pitanja, poput ključnih koja se odnose na politički sistem i institucionalno uređenje BiH, još uvijek su otvorena. Ovdje se i na ulogu Turske gleda kroz prizmu neriješenih političkih odnosa unutar BiH. Do poboljšanja bi moglo doći ako se u BiH usvoji precizniji koncept vanjske politike, odnosno jasnija vanjskopolitička strategija. U BiH se još od Daytona svaka vanjskopolitička situacija rješava stihijski, zbog čega je nemoguće tačno utvrditi kakvi bi u budućnosti mogli biti odnosi između Turske i BiH“, kaže Šolaja.

Kako je najavljeno, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan trebalo bi da doputuje u Sarajevo u srijedu (20.5.), gdje će razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH. Predviđeno je potpisavnje nekoliko međudržavnih sporazuma. Erdogan bi trebalo da otvori Isa-begov hamam u Sarajevu čiju je obnovu finansirala Turska.

Preporuka redakcije