1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ekonomija ili „neoosmanizam“?

Turska želi pomoći BiH na njenom putu ka NATO i EU, rekao je u Sarajevu Recep Tayyip Erdogan. Analitičari tvrde da su priče o „neoosmanizmu“ neosnovane i da Turska ne želi dominaciju, nego ekonomsko partnerstvo.

default

Erdogan

Prilikom posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu i razgovora sa zvaničnicima BiH dominirala su ekonomska pitanja. Zvaničnici BiH i Turske potpisali su više međudržavnih sporazuma, najvaljene su nove kreditne linije te ukazano na potrebu jačanja saradnje između dvije zemlje, posebno na ekonomskom planu. Bivši ambasador BiH u Ankari i jedan od najboljih bh. poznavatelja prilika na Srednjem istoku Hajrudin Somun podsjeća da je upravo ekonomija „motorna snaga“ Erdoganovog uspjeha.

„Turska je regionalna sila, i s njom sve balkanske zemlje jačaju ekonomsku i trgovinsku saradnju, BiH čak manje od Srbije. Turska je zemlja kapitala i interesa, a Srbija ima sređeniju legislativu, jedinstveno tžište i jednu jedinu vladu, nasuprot 13 vlada u BiH. Strani kapital nema povjerenja u BiH jer zemlja još nije stabilna, a ekonomijom umjesto države vlada korupcija. Sekcija autoputa oko Sarajeva u kojoj je učestovala turska firma Cengiz primjer je dobre saradnje, ali je zato maglajska Natronka, dosad najveća turska investicija, brzo naišla na probleme unutrašnjih podjela u BiH“, kaže Somun za Deutsche Welle.

Prvih 50 bh. korisnika sredstava iz nove kreditne linije, o kojoj je Erdogan u srijedu (20.5.) govorio u Sarajevu, već su potpisali ugovore sa turskom Ziraat bankom. Riječ je o sredstvima namijenjenim malim i srednjim bh. preduzećima ukupne vrijednosti od 50 miliona eura. Erdogan je tom prilikom kazao da BiH treba povećanje proizvodnje i zaposlenosti po uzoru na Tursku proteklih dvanaest godina, dodajući da treba povećati obim trgovine koju BiH ostvaruje sa Turskom. Hajrudin Somun smatra da bi Turska vlada, nezavisno od privatnog kapitala, trebalo da u bh. privredu investira i većim neposrednim povoljnim kreditima.

türkischer Präsident besucht Sarajevo

Erdogan i Ivanić

Ko se boji Turske još?

„Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić dao je najbolji odgovor onima koji sumnjaju u Turske namjere spram BiH. Rekavši da je BiH zahvalna Turskoj na oko 700 projekata obnove u vrijednosti od oko 300 miliona KM, Ivanić je znao da se dobar dio tih projekata odnosio na podizanje džamija, mostova i obnovu osmanske historijske ostavštine. Dobro je što u Republici Srpskoj (RS) preovlađuju političari koji drukčije gledaju na Tursku nego aktuelni entitetski predsjednik Milorad Dodik. I u novoj vladi Srbije se na odnose s Turskom gleda mnogo pragmatičnije, a do prije nekoliko godina u Beogradu je vladalo upozorenje historičara Milorada Ekmečića da se Turska sprema da na Balkanu napravi 'novi belaj'“, kaže Somun.

Pojedini politički krugovi u RS-u i dalje sumnjaju u dobre namjere Turske i Erdoganovu politiku. U ovom bh. entitetu vođene su i naučne rasprave o „obnovi uticaja Osmanskog carstva“ i „opasnostima“ koje iz toga proizilaze. Jedan od onih koji vjeruju da se Turska želi nametnuti kao ekonomski i politički lider na Balkanu je i predsjednik RS-a Milorad Dodik. On smatra da pružanje podrške člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Erdoganu na predsjedničkim izborima u Turskoj „predstavlja još jednu potvrdu aspiracija koje idu za tim da se ponovo prizove tursko uplitanje i vladanje, na prostorima Balkana“. Dodik je kazao da je to za RS „neprihvatljivo“ te ocijenio da se radi o „poltronskom odnosu prema Erdoganu“.

O tzv. „neoosmanizmu“ govori se i u drugim bh. područjima. Osnivač i urednik portara Neznase.ba, mostarski novinar Emil Karamatić za Deutsche Welle kaže da se u hercegovačkom središtu na posjetu Erdogana Sarajevu gleda kao i na posjete zvaničnika iz susjednih država Hrvatske i Srbije. Razlika je u tome, podsjeća Karamatić, što su dvije susjedne države potpisnice Daytonskog sporazuma.

Folklor i zabava za sirotinju

„Politički predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka u BiH imaju pomalo folkloristički pristup posjetama zvaničnika iz Srbije, Hrvatske i Turske. Uostalom, Erdoganova posjeta i nije ništa više od pukog folklora i zabave za sirotinju. Isto važi i za posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. Priče o neoosmanizmu može biti na društvenim mrežama, nikako u ozbiljnim naučnim krugovima, a 'naši' Erdogan, Vučić ili Grabar-Kitarović najčešće s visine i neskrivenim omalovažavanjem gledaju na BiH. Takav odnos prema nama omogućili su im naši političari, oni koji vode BiH“, kaže Karamatić.

„Ako Turska želi 'ovladati' Balkanom svojim investicijama, pa i obnovom osmanskog kulturnog nasljeđa, nemam ništa protiv da se to naziva neoosmanizmom, o kojem se u nekim krugovima govori kao o bauku. Ako se želi time nametnuti bosanskim i balkanskim muslimanima svoj pogled na islam, onda bih i ja bio protiv takvog neoosmanizma“, kaže Hajrudin Somun. Somun je za Deutsche Welle komentirao i tvrdnje da je Erdogan u Sarajevo došao kako bi uoči kongresa SDA (Stranke demokratske akcije) podržao Bakira Izetbegovića.

„Ne treba da čude posebno prisni odnosi između vladajuće turske AKP i bosanske SDA, jer one pripadaju istom političkom spektru i filozofiji. U tom smislu prirodna je i međusobna podrška, posebno ako nije zasnovana na paternalizmu, nego na partnerstvu. Živimo, nažalost, u vremenu kojem se demokratija izvrgava u partokratiju, što u Bosni posebno britko analizira profesor Enver Kazaz“, kaže Somun.

Političke poruke koje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan iznio u Sarajevu, uglavnom se odnose na tursko viđenje budućnosti BiH. Erdogan je u tom smislu najavio podršku nastojanju BiH da se učlani u NATO i Evropsku uniju te izrazio opredjeljenje za nastavak zajedničkih bosansko-turskih aktivnosti u borbi protiv terorizma.

Preporuka redakcije