Ekologija ne mora da strada zbog privredne krize
12. januar 2009Razvoj privrede se u prošlosti skoro uvijek odvijao na uštrb čovjekove okoline. Globalna promjena klime, ozonska rupa u atmosferi, smanjenje broja biljnih i životinjskih vrsta na planeti i uništavanje šuma su cijena napretka.
Ipak, bez programa za podsticanje privrede bi stvari za ekologiju mogle izgledati još gore, smatra njemački ministar za okoliš, Siegmar Gabriel. Ako privreda zabilježi još veći pad, onda će i klimatski ciljevi sasvim sigurno pasti još niže na ljestvici prioriteta, smatra on. Gabrel sadašnju krizu vidi i kao šansu za novi program investicija od kojeg bi profitirala i priroda.
"Potrebne su nam investicije u rješenja koja će uštedjeti energiju, jer je trošimo previše. Još uvijek smo neefikasni u proizvodnji toplote i struje. Zagrijavamo atmosferu umjesto naše domove. Investicije u toplotnu izolaciju kuća bi donijele radna mjesta, pomogle bi očuvanju klime i snizile troškove građana."
Ekologija može biti i motor privrede
Ono što traži njemački ministar za ekologiju, već godinama finansijski podržava UN-ov program pod nazivom UNEP. Šef UNEP-a je Achim Steiner i on ističe da promjena načina razmišljanja ne bi donijela samo privredni razvoj, nego bi se odrazila i na zaštitu klme.
"Krize koje danas imamo - od promjene klime, preko gubitka obradivih površina i širenja pustinja, su krize za čiji smo dolazak znali već godinama. Te pojave su sve dramatičnije i zahtijevaju od nas da radikalno promijenimo svoj način razmišljanja."
Zahtjev da se odmah djeluje ne upućuje samo UNEP, nego i World Watch Institute. Ovaj institut u svom izvještaju navodi da se prosječna temperatura na planeti od početka industrijalizacije povećala za 0,8 stepeni celzijusa, još jedan dodatni stepen se očekuje u budućnosti, što će biti posljedica zagađenja atmosfere koje postoji već danas.
I ekolozi polažu nadu u Obamu
Ipak, nije kasno za akciju. Ekolozi se nadaju radikalnom zaokretu kojeg bi mogao donijeti novi predsjednik SAD Barack Obama. Ako SAD svoj program za podsticaj konjukture zasnuju na ulaganju u ekološki orjentisane tehnologije, onda će to označiti pridobijanje važnog saveznika u borbi za očuvanje klime. SAD su, naime, ne samo svjetska privredna sila, nego i najveći zagađivač atmosfere.
Pri tome, tvrdi Achim Steiner, nisu samo industrijske zemlje sjevera Evrope spoznale činjenicu da takozvana "zelena privreda" može donijeti napredak i radna mjesta. To mišljenje je sve češće i u državama u razvoju u Latinskoj Americi, Aziji i Africi.