1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Globalno zagrijavanje

Ova će godina prema podacima Svjetske meteorološke organizacije biti najtoplija godina od kako čovjek mjeri temperaturu vazduha. U proteklih 10 godina imali smo čak 6 najtoplijih godina do sada. U dijelovima Evrope u kojima se februar poistovjećivao sa snijegom i niskim temperaturama danas možete vidjeti ljude koji su obučeni kao da je stiglo proljeće. Globalno zagrijavanje više nije neka udaljena naučna teorija, nego stvarnost čije posljedice svakim danom sve više osjećamo.

Budućnost?

Budućnost?

Šta je to globalno zagrijavanje?

Globalno zagrijavanje je pojava stalnog rasta srednje temperature planeta Zemlje, prouzrokovanog sve većim ispuštanjem štetnih gasova u Zemljinu atmosferu. Čovjek još od 19. vijeka konstantno narušava prirodnu ravnotežu gasova. Već pedesetih godina prošlog vijeka uočen je porast ukupne temperature planeta.

Ugljen-dioksid koji nastaje sagorijevanjem uglja i nafte, u Zemljinoj atmosferi zajedno sa ostalim gasovima formira sloj koji zadržava sunčevu toplotu poput stakla u stakleniku. Tokom cijelog vijeka emisija ugljen-dioksida je stalno bila u porastu, što je danas rezultovalo pregrijavanjem zemlje i radikalnim klimatskim promijenama.

Posljedice

Prema procjenama Britanskog meteorološkog intituta srednja temperatura zemlje će se, ove godine, povećati za 0,57 stepeni celzijusa, razloge ovog porasta objašnjava Nebojša Kuštrinović, član komiteta za klimatske promijene Bosne i Hercegovine

“Temperatura konstantno raste. U proteklih desetak godina imali smo čak šest najtoplijih godina. Ove godine situaciju će dodatno zagrijati i el Nino, pa tako meteorolozi imaju svako pravo da kažu kako će ova godina biti najtoplija. Ona će biti toplija čak i od rekordno tople, 1998. godine”

Jedan od glavnih razloga zbog kojih, uprkos ogromnim količinama štetnih gasova još uvijek nemamo katastrofalne posljedice, jeste postojanje okeana koji su do sada upijali veliki dio, kako toplote, tako i ugljen-dioksida. Međutim, Nebojša Kuštrinović, upozorava da ova situacija ne može još dugo trajati.

"Okeani upijaju velik dio toplote i ugljen-dioksida i to je glavni razlog zašto još uvijek ne osjećamo drastične posljedice. Moramo se, ipak, zapitati šta će biti nakon 30 ili 50 godina, kada more više neće moći upijati emisije ugljen-dioksida”

U prvih desetak dana mjeseca januara u Bosni i Hercegovini je srednja temperatura iznosila: +6 stepeni celzijusa, što je najveća vrijednost u proteklih 100 godina, odnosno najveća vrijednost od kako se mjeri temperatura na ovim prostorima. Nebojša Kuštrinović bio je član tima stručnjaka koji je izradio pilot-procjene klimatskih promjena na teritoriji jugoistočne Evrope.

“Cijeli će region, generalno imati problem sa sušama, doći će do promijene režima padavina. Možemo očekivati nezapamćene suše. Jednostavno se moramo suočiti sa činjenicom da ćemo u narednom periodu imati sve više i više suša i sve manje i manje padavina"

Problem klime iz njemčkog ugla

Pitanje klimatskih promjena postalo je važna tema i u Njemačkoj. Prošle sedmice, je Kelnu zabilježena temperatura od 15 stepeni celzijusa, tačno prije godinu dana na istom području zabilježena je temperatura od 1,5 stepeni. Ovoliku razliku u temperaturi njemci su šaljivo objasnili govoreći kako je ove godine Bog jednostavno zaboravio da stavi zarez, ali nažalost pravi razlozi za ovakve oscilacije u temperaturi nisu nimalo šaljivi. Globalno zagrijavanje se povećava, čak i brže nego što smo to do sada predpostavljali.

Drastičan porast temperature u odnosu na prošlu godinu se možda može gledati kao izuzetak, međutim ukoliko se pogledaju podaci za nekoliko proteklih godina, jasno je da se ne radi o izuzetku, nego da se dešavaju klimatske promjene.

Kako spriječiti katastrofalne posljedice globalnog zagrijavanja, postalo je jedno od glavnih pitanja u Njemačkoj. Kada je riječ o klimatskim promjenama, Njemačku često smatraju kao primjer odgovornog odnosa prema ovom problemu. Njena uloga u globalnoj borbi za zaštitu okoline je postala posebno važna s obzirom na njemačko presjedavanje Evropskom unijom i grupom zemalja G8. Ovako misli i Rajnhold Butikofer, predsjednik njemačke Stranke zelenih i pritom objašnjava koje konkretne korake Njemačka mora poduzeti.

«Vlada i kancelarka osobno, imaju istorijsku priliku. Ako su spremni preuzeti vodeću ulogu na odgovoran način, onda oni zaista mogu da naprave preokret. Dvije stvari trebaju da budu postignute kao rezultat Njemačkog presjedavanja Evropskom unijom:

Prvo bi bila, odluka da se ispuštanje ugljen-dioksida do 2020 smanji za 30%. Ovo bi bio veoma snažan signal drugim industrijskim zemljama, ali i zemljama u razvoju, da je Evropa ozbiljna u namjeri da smanji uticaj globalnog zagrijavanja.

S druge strane, nastoji se da procenat obnovljivih vidova energije do 2020, bude povećan za 25%. Što je realno, to su nam rekli mnogi eksperti, sa područja ekonomije, energije i klime. «

Ekologija se isplati

Investiranjem u razvoj proizvoda i usluga kojima se štiti okolina daje njemačkoj dobre izglede na svjetskom tržištu. Rajnhold Butikofer objašnjava kako smanjenje emisije gasova u atmosferu dobro utiče ne samo na okoliš nego i na ekonomsku situaciju.

Mi možemo kreirati mnogo radnih mjesta sprovodeći politiku zaštite klime i korištenja obnovljivih izvora energije. Ako nastupimo sada imaćemo velike mogućnosti na svjetkom tržištu, jer sve zemlje će prije ili poslije morati krenuti ovim putem. Ako smo mi prvi koji krenemo na ovaj put i ponudimo proizvode i servise koji štite klimu, onda će to biti dobro za Njemačku i stvoriće nova radna mjesta.

Bivši direktor svjetske banke je jednom prilikom objavio vrlo uvjerljiv izvještaj u kome je iznjeo procijene da će nas, oni koji tvrde kako nemamo novac potreban investiranje u zaštitu klime, dovesti u situaciju u kojoj ćemo morati potrošiti 10 ili 20 puta više nego što to moramo sada.»

Uloga Sjedinjenih Američkih Država

Globalno zagrijavanje nije samo važna tema u Njemačkoj. U Sjedinjenim državama, koje su vodeći svjetski zagađivač vazduha sve su češće rasprave o eventualnom pristupu međunarodnim sporazumima o zaštiti okoline. Koliko je razvijena svijest o opasnosti sve većeg ispuštanja ugljendioksida u atmosferu svjedoči i nedavna izjava senatora Džejmsa Ajnhofa, člana komiteta za ekologiju Američkog senata.

« Ugljen dioksid ne samo da nije opasan nego je čak koristan prirodi. Nama je potrebno više ugljendioksida a ne manje»

Uprkos postojanju ovakvih stavova, Butikofer smatra kao Američko društvo ima veliki potencijal da doprinese borbi za zaštitu okoline.

«U Američkom senatu će nastati promjene u političkom pristupu klimatskim promjenama, i nadam se da će te promjene doprinjeti zaštiti od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. S druge strane, u Sjedinjenim državama jačaju organizacije građana. U preko 130 velikih gradova koji primjenjuju Kjoto protokol iako ga vlada odbija.

U Kaliforniji imaju na vlasti politički izrazito zeleno orjentisanog guvernera, Arnolda Švajcenegera, koji je po svemu drugom striktni republikanac. On je dobio izbore upravo uvođenjem rasprava o ekologiji. »

Zaštita okoline je svakako globalni izazov na koji se ne može odgovoriti bez zajedničkog djelovanja, kada je riječ o tome šta švako od nas može učiniti na ovom planu, Butikofer kaže:

«Svako može pokušati način na koji troši energiju, i preći dostavu energije koja ne nanosi ekološku štetu. U Baden – Wirttembergu, ekološka energija je već jeftinija nego konvencionalna energija. Ovo znači da ljudi mogu čak i da uštede štiteći okoliš. Možete kupiti automobil koji maksimalno iskorištava energiju i troši manje benzina. Takođe možemo investirati u toplotne instalacije jer se u domaćinstvima 50% energije naprosto baca. Ovo su vrlo praktični koraci za pojedninca.»

Odgovornost svih nas

Globalno zagrijavanje je već poremetilo klimatske uslove na cijeloj planeti. Ukoliko se ne preduzmu vrlo brze i odlučne akcije na smanjenju emisije ugljen-dioksida u atmosferu, stručnjaci predviđaju katastrofalne posljedice koje će planetu zadesiti već u narednih pedesetak godina.

Danas više nego ikada treba ponavljati čuvenu mudrost indijanskog poglavice Bika Koji Sjedi. Gledajući kako bijeli čovjek bezobzirno uništava prirodu rekao je:

"Mi ovu Zemlju nismo nasljedili od naših predaka, mi smo je samo posudili od naših potomaka."