1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Da li je vrijeme za promjenu Daytonskog sporazuma?

Jedni u BiH ga vide kao „luđačku košulju“ navučenu BiH, dok ga drugi smatraju „garantom zaštite nacionalnih interesa“. Razapeta između te dvije opcije, ova zemlja stagnira 19. godinu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

U BiH se puno toga mora mijenjati, a Daytonski ustav ne može biti imun na procese koji predstoje ovoj zemlji na putu ka Evropskoj uniji (EU). Potvrdili su to za Deutsche Welle politički analitičari, predstavnici nevladinih organizacija te kulturni i javni djelatnici, uz opasku da eventualne promjene „Daytona“ ne smiju ugroziti prava pojedinaca, konstitutivnih naroda, nacionalnih i drugih manjina.

Branko Todorović

Branko Todorović

Predsjednik Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Republike Srpske (RS) Branko Todorović kaže da se radi o promjenama koje će omogućiti zapošljavanje, efikasnije djelovanje institucija, suzbiti korupciju i spriječiti odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz BiH.

„Mnogi, donekle s pravom, smatraju da je Daytonski mirovni sporazum ostavio mnoga pitanja neriješena i u njegovim promjenama vide preduslove za reforme i napredak zemlje. Drugi smatraju da je suštinski problem BiH, koji se ne može nadomjestiti nikakvim sporazumima na papiru, nedostatak povjerenja između naroda koji ovdje žive, podijeljeni po osnovu religijske i etničke pripadnosti. Treći optužuju međunarodnu zajednicu da je nedjelotvorna, odnosno da održava zemlju u ovakvom stanju, posebno kada se ima u vidu lakoća sa kojom međunarodne finansijske institucije daju brojne kredite održavajući u životu neodgovornu i korumpiranu vlast“, kaže Todorović za Deutsche Welle.

Prijeko potrebnih reformi nema, a razlozi tome leže u činjenici da oni koji bi trebali biti nositelji promjena, dakle vlasti u BiH, ne žele ništa mijenjati jer im postojeće stanje savršeno odgovara, kaže Todorović. On ističe kako veliku odgovornost snose i građani, kako oni koji ne izlaze na izbore, tako i oni koji glasaju za pojedince ogrezle u mržnji, korupciji te kršenju zakona i ljudskih prava.

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na pregovorima u Daytonu

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na pregovorima u Daytonu

Dayton i njemačko-britanska inicijativa

„Prema tome, BiH su potrebne promjene, ali njih zaista neće donijeti oni koji su se u proteklim godinama osvjedočili samo u opstrukcijama reformi, korupciji i kriminalu. Međunarodna zajednica, prije svega EU, mora preuzeti veću odgovornost za sve ono što se dešava u BiH, jer za to ima i mandat i obavezu. Neprihvatljivo je da se iz relativnog blagostanja u EU, posmatraju vlastodršci u susjedstvu, kako krše sve civilizacijske norme i vrijednosti i odbijaju primjeniti preuzete obaveze i kada su ljudska prava u pitanju. Ne zaboravimo, Evropska konvencija za ljudska prava i osnovne slobode nadređena je Ustavu BiH i trebalo bi da se primjenjuje“, kaže Todorović.

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović

Banjalučki profesor Miodrag Živanović smatra da je Daytonski mirovni sporazum „odigrao i završio svoju ulogu“. „Promjene su nužne, posebno u dijelu koji se odnosi na Ustav BiH gdje bi postojeća rješenja trebalo učiniti efikasnim u procesu koji je, prije svega, usmjeren na evropske integracije. Novu njemačko-britansku inicijativu moguće je primijeniti jedino ako bi se na progresivan način promijenila daytonska legislativa i unutrašnje ustrojstvo BiH. Sa Daytonskim sporazumom to jednostavno nije moguće, jer nije moguće iz pozicije plemenskog uređenja jedne zemlje provesti bilo šta od onoga što sada EU od nas traži“, kaže Živanović.

Međutim, u BiH je još snažan otpor promjenama Daytonskog sporazuma i ustavnih rješenja koje je on donio. Taj je otpor posebno izražen u RS-u u krugovima okupljenim oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i lidera ove stranke Milorada Dodika. U razgovorima o formiranju vlasti nakon općih izbora, kao i u susretima sa međunarodnim zvaničnicima, Dodik ne osporava evropski put BiH. On ističe kako će podržati i njemačko-britansku inicijativu „ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS-a“. Slične, zaštitničke stavove u pogledu entitetskih nadležnosti imaju i druge srpske političke stranke u RS-u.

Uz sve mane, Sporazum je zaustavio rat u BiH

Uz sve mane, Sporazum je zaustavio rat u BiH

Šta i kako mijenjati?

Podrška promjenama Daytonskog sporazuma i postojećeg ustavnog uređenja BiH daleko je veća u Federaciji BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić kaže da bi reformama trebalo uspostaviti funkcionalniju državu koja će zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina, građana BiH. Terzić je za Deutsche Welle analizirao nedostatke postojećih, daytonskih ustavnih rješenja.

Almir Terzić

Almir Terzić

„Kroz politički dogovor, nužno je racionalizirati preglomazni aparat. Najidealnije bi bilo prenijeti ovlasti na Vijeće ministara BiH i uspostaviti funkcije predsjednika, što je i mišljenje Evropske komisije za demokratizaciju putem prava, poznatije kao Venecijanska komisija. U tom kontekstu potrebno je proširiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali reducirati, odnosno ukinuti Dom naroda po uzoru na rješenja iz Aprilskog paketa iz 2006. godine“, kaže Terzić. On, također, smatra da je potrebno redefinirati federalne kantone, a njihov broj smanjiti kroz regionalni ustroj entiteta. Upozorava da u kantonalnim skupštinama ima 289 predstavnika „što je apsolutno neodrživo“.

„Potrebna je redefinicija Daytonskog mirovnog sporazuma, ne s ciljem ukidanja entiteta i kantona kao srednjeg nivoa vlasti, već njihovog svođenja na pravu mjeru, a u korist građana i euroatlanskog puta BiH“, kaže Terzić.

Među onima koji nisu zadovoljni stanjem u državi su i mnogu kulturni i javni djelatnici u BiH. Pojedini vjeruju da je upravo daytonsko ustavno rješenje uzrok mnogih bh. problema. Ogorčeni su, kako socijalno-ekonomskim stanjem i teškim položajem većine bh. građana, tako i kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava.

Može li se Dayton „popraviti“?

Pjer Žalica

Pjer Žalica

Bosanskohercegovački režiser Pjer Žalica ne vjeruje u "kozmetičke" prepravke sporazuma: "Dok god nama kao društvu 'paše' koncept koji ne poštuje ni osnovna ljudska prava, koji ograničava svaku mogućnost prirodnog razvoja, dok god taj koncept ne smeta ni onima koji su ga kreirali, jalov je posao mijenjati ga kozmetičkim zahvatima. Ne može se 'Dayton' popraviti. 'Dayton' se mora prevazići, prerasti.

Kao društvo mi moramo sazrijeti. Sazrijeti do stadija u kom će nam fašistički okovi 'Daytona' u koje smo se, uz snažnu pomoć demokratskog svijeta sami zakovali, postati neprihvatljivi, suvišni. Tada će ih biti lako odbaciti. Da li će se to i kada desiti? Ako se prisjetite koje države garantuju sprovođenje tog 'okvirnog mirovnog ugovora' odgovor će se, na žalost, sam nametnuti.

Druga opcija je da se kreiraju okolnosti slične onima kada je ugovor pravljen. Dakle, da se odlučnom akcijom velikih sila nametne bolje i prirodnije riješenje, baš kao što je i ovo 'daytonsko' nametnuto. Kada pogledamo kuda ide i kako izgleda svijet vođen 'mudrošću' tih velikih sila, čisto sumnjam da je i ova druga opcija moguća“, kaže za Deutsche Welle bh. režiser Pjer Žalica.

Daytonski (mirovni) sporazum je pravni akt parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, na konferenciji koja je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine. Sporazum iz Daytona prekinuo je rat u BiH i stvorio pretpostavke za poslijeratnu stabilizaciju zemlje. Od 1995. godine Daytonski sporazum je, uz aktivnu podršku međunarodne zajednice, više puta mijenjan, a među najznačajnijim promjenama su odbrambene reforme iz 2004. godine, kojima su ukinute entitetske vojske.

Preporuka redakcije