1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Kraj politike konflikta u BiH"

U BiH su podijeljena mišljenja o „Programskim principima“ koje su potpisali SDA, DF i Savez za promjene. Da li je na pomolu nova kriza ili šansa za rješavanje ključnih problema na putu ka euroatlantskim sistemima?

default

Šta je dogovoreno u Sarajevu?

Lideri Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Saveza za promjene (Srpska demokratska stranka - SDS, Partija demokratskog progresa – PDP i Narodni demokratski pokret - NDP) potpisali su u nedjelju (9.11.) u Sarajevu „Programske principe za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom periodu 2014-2018“. Potpisom ovog dokumenta, predsjednici PDP-a Mladen Ivanić, NDP-a Dragan Čavić, SDS-a Mladen Bosić, DF-a Željko Komšić i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović dogovorili su koaliciju za uspostavu vlasti na državnom nivou. Potpisnici smatraju da bi ovaj dokument trebalo da označi početak novih, konstruktivnih odnosa i „kraj politike konflikta u BiH“.

Programskim principima definirani su glavni ciljevi izvršne vlasti u naredne četiri godine, među kojima su stabiliziranje javnih finansija, smanjenje javne potrošnje, oporavak privrede i zapošljavanje, put BiH ka Evropskoj uniji (EU), borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, otklananje posljedica poplava, realizacija Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (povratak izbjeglica), osiguranje ravnopravnosti naroda i građana u BiH i rješavanje pitanja vojne imovine. SDA, DF i Savez za promjene prihvatili su njemačko-britansku inicijativu za BiH te izrazili spremnost da sa evropskim partnerima dogovore i provedu mapu puta za plan reformi potrebnih za napredovanje BiH u procesu prodruživanja EU. Potpisnici su pozvali Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) BiH i druge stranke da podrže ove programske ciljeve.

Sporna aktivacija MAP-a

Wahlen in Bosnien-Herzegowina

Da li je dogovor postignut u Sarajevu i stvarna volja birača?

Komentirajući programske principe potpisane u Sarajevu, predsjednik Republike Srpske (RS) i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik kazao je da SDA želi destabilizaciju RS-a i „razbijanje političke strukture“ u ovom entitetu. Za Dodika su neprihvatljivi pojedini principi na kojima SDA insistira, među kojima je i deblokada Akcijskog plana za članstvo u NATO. „Mi smo rekli da nećemo da biramo člana Predsjedništva BiH u Državnom parlamentu i da ne želimo odvojeno rješavati pitanje vojne imovine od imovine u cjelini, jer se na taj način želi deblokirati Akcijski plan za članstvo u NATO, dok bi visoki predstavnik trajno ostao u BiH“, rekao je Dodik.

Da bi riješili pitanje perspektivne vojne imovine, lideri SDA, DF-a i Saveza za promjene obavezali su se da „u najkraćem roku treba provesti jednoglasno donesenu odluku prethodnog saziva Predsjedništva BiH o knjiženju 63 lokacije perpsketivne vojne imovine kako bi se prekinuo reformski zastoj nastao zbog neprovođenja ove odluke“. Rješavanje pitanja vojne imovine bi, prema ocjeni sarajevskog profesora odbrane i sigurnosti Nedžada Ahatovića, predstavljao „krupan korak BiH na putu ka NATO-u (North Atlantic Treaty Organization – Sjevernoatlantski savez)“.

„Ako su zvaničnici SDA, DF-a i Saveza za promjene saglasni da se princip rješavanja perspektivne vojne imovine riješi onako kako je to precizirano u potpisanim 'programskim ciljevima', onda to znači da bi mogao biti ispunjen i posljednji uslov za aktivaciju MAP-a (Membership Action Plan – Akcijski plan za članstvo). Nakon aktivacije MAP-a, BiH bi u određenom trenutku mogla dobiti poziv za prijem u punopravno članstvo u NATO, što je opcija koja Miloradu Dodiku ne odgovara. 63 lokacije perspektivne vojne imovine ostale bi u vlasništvu države BiH, a donošenje takve odluke do sada je u Parlamentu BiH blokirao Dodikov SNSD. Time je, naravno, bio blokiran i put BiH ka NATO-u što je ugrožavalo i ukupnu političku, socijalnu i ekonomsku stabilnost BiH“, kaže Ahatović za Deutsche Welle.

Poziv Hrvatima

Jedan od lidera Saveza za promjene, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, rekao je nakon sastanka u Sarajevu, da potpisnici programskih ciljeva za djelovanje u narednom mandatnom periodu očekuju i podršku HDZ-a BiH. „Mi očekujemo da se ovom sporazumu priključe legitimni predstavnici hrvatskog naroda i jasno smo rekli da očekujemo da HDZ BiH na sebe preuzme ulogu legitimnog predstavnika hrvatskog naroda. Pozivamo ih, bez ikakvog uslovljavanja, potpuno otvoreni“, rekao je Ivanić.

Međutim, zvaničnici HDZ-a BiH još se nisu oglasili nakon dogovora SDA, DF-a i Saveza promjene. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je kazao da je pokušaj SDA i DF-a da naprave okosnicu koalicije na državnom nivou bez pobjedničkih stranaka među Hrvatima i Srbima „nepotrebno prejudiciranje“. „Onaj ko ima vlast u RS-u je naš partner, ko god to bio. Sada bi besmisleno bilo bez te vlasti praviti neku drugu vlast, jer bismo time po strani stavili dio države koji se zove RS“, rekao je Čović.

Moguća nova kriza?

Komentirajući dogovor SDA, DF-a i Saveza za promjene, politički analitičar Almir Terzić kaže da bi se u BiH vrlo lako mogao ponoviti scenarij nakon općih izbora 2010. godine. „Savez za promjene želi formiranje vlasti odozgo, a HDZ BiH i SNSD odozdo. HDZ BiH i SNSD traže, također, da vlast na svim nivoima u BiH bude koherentna, odnosno da sadrži iste političke opcije na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima u Federaciji BiH. Kako bi osigurao preimućstvo u RS-u, Savez za promjene želi privući Socijalističku partiju, ali mandat za sastav entitetske vlade u RS-u povjerava predsjednik tog entiteta. Sigurno je da Dodik to neće učiniti ako SNSD ne bude participirao u toj vladi. S druge strane predsjednik RS-a, u slučaju nemogućnosti donošenja odluka, može raspustiti entitetsku Skupštinu čime bi mogao biti otvoren proces novih izbora i neizvjesnog stanja u cijeloj državi“, ističe Terzić za Deutsche Welle.

Razgovori političkih stranaka o formiranju vlasti na svim nivoima u BiH intenzivirani su nakon općih izbora provedenih u ovoj zemlji 12. oktobra 2014. godine. Centralna izborna komisija BiH će u ponedjeljak (10.11.), dva dana prije isteka zakonskog roka, saopćiti potvrđene izborne rezultate.