1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

COP23: Novi rekordi Zemljine temperature u 2017.

Zemlja se dramatično zagrijava. Upravo 2017. Najtoplija godina od početka mjerenja bit će upravo 2017. i to za 1,1 stepen toplija u odnosu na predindustrijsko vrijeme.

Na samom početku UN Konferencije o klimi u Bonnu, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prezentirala je najnoviji izvještaj o zagrijavanju atmosfere. Tekuća 2017. godina će po svemu sudeći biti najtoplija godina od kada postoje mjerenja.

Prema aktuelnim podacima Svjetske meteorološke organizacije, temperatura Zemlje je od januara do septembra 2017. godine porasla za oko 1.1 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba oko 1850.

Zbog pojave globalnog atmosfersko-okeanskog fenomena El Niño u tropskom Pacifiku, sa dodatnim pomijeranjem temperatura, 2016. godina bila je najtoplija. „I bez El Niña će 2017. sa sigurnošću biti najtoplija od početka mjerenja", objasnio je za DW stručnjak za klimu Stefan Rahmsfdorf iz Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu.

Prema mjerenju Svjetske meteorološke organizacije najtoplije godine od početka mjerenja temperatura su 2015., 2016. i 2017. godina. "Posljednje tri godine imali smo rekordne temperature. Sve je to dio jednog dugoročnog zagrijavanja", kaže generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas tokom UN Konferencije o klimi u Bonnu. „Suočili smo se sa nesvakidašnjim vremenskim prilikama: temperature od 50 stepeni u Aziji, nemilosrdni uragani na Karibima i Atlantiku, pa sve do Irske, zatim nemilosrdni monsuni i poplave koji su pogodili milione ljudi, a na istoku Afrike vladaju devastirajuće suše."

Velika koncentracija CO2 u vazduhu

Sve to znak je klimatskih promjena, prouzrokovanih stakleničkim plinovima koji su posljedica ljudskog dejstva, kaže Taalas u Bonnu. Prije sedam dana on je u Ženevi predstavio alarmirajući izvještaj o rekordnom porastu polutanata u atmosferi. Koncentracija CO2 u vazduhu porasla je kao nikad do sada, iznad 402 promila po metru kubnom.

Klimakonferenz COP23 (DW/G. Rueter)

Petteri Taalas

Godine 1996. su te vrijednosti iznosile 362 promila, a prije početka industrijalizacije, što je minimalno prije 800.000 godina, oko 280. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u atmosferi je velika koncentracija CO2 bila prije tri do pet miliona godina. To je pratilo i povećanje temperature na Zemlji, od dva do tri stepena, topljenje leda na Grenlandu i Antarktiku, te povećanje nivoa mora od 10 do 20 metara.

Upozorenje da se djeluje brzo

Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije predstavlja poziv da se djeluje što brže, kako bi se zakočile dalje klimatske katastrofe.

Cilj mora biti da se emisija CO2 iz fosilnih goriva što prije svede na nulu, kako više ne bi rasla koncentracija CO2 u atmosferi.

Klimakonferenz COP23 (DW/G. Rueter)

Patricia Espinosa

Koncentracija uzrokuje efekat staklenika. Kod CO2 je problematično to što je taj gas postojan, nastavlja se akumulirati i što se u atmosferi teško razgrađuje. „Dakle, mi atmosferu punimo s CO2 na isti način na koji kadu punimo vodom", pojasnio je Rahmstorf.

S pogoršanjem efekta staklenika povezano je dosta negativnih aspekata. Tako se topi glečer i led na sjevernom i južnom polu se kontinuirano smanjuje. Nivo mora raste. Okeani se zagrijavaju i zbog apsorpcije CO2 postaju kiseliji, a golfske struje također mogu biti pogođene topljenjem leda.

„Sve ovo predstavlja rastući rizik za ljude, privredu i život na zemlji, ukoliko ne budemo pratili ciljeve i ambicije Pariškog sporazuma o klimi", kazala je UN sekretarica za klimu, Patricia Espinosa prilikom prezentacije izvještaja.

Pariški sporazum predviđa da se zagrijavanje smanji znatno ispod dva stepena Celzijusa, ako je moguće i ispod 1,5 stepena.

Istovremeno, ona je optimistična i smatra da se ciljevi mogu postići zajedničkim i odlučnim naporima. „Postoje podsticaji vlada koji su zaista dobrodošli, kao i inicijative gradova, država, regija, poduzetnika i civilnih društava", kazala je Espinosa. „Bonn 2017. mora biti početak narednog, višeg stepena ambicije svih nacija i društava, kako bismo minimizirali opasnost u budućnosti, a maksimizirali šanse za jedan put koji je usmjeren ka održivoj budućnosti".

Preporuka redakcije