Brisel podržao Igmansku inicijativu

Na praktičnom nivou saradnja zemalja regiona Zapadnog Balkana bolja je od njihovih političkih odnosa. I dok „život čini svoje“, dok se privrednici i druge interesne grupe međusobno mnogo brže povezuju i sarađuju, u političkim odnosima zemalja regiona i dalje su osjetne turbulencije. Alekasdandar Popov iz Igmaske inicijative objašanjava: „Imali smo dobar period međusobnih odnosa početkom ove decenije. Odnosi među zemljama su bili srdačni i rješavan je veliki broj otvorenih pitanja. Onda je došlo do perioda zahlađenja koji je trajao oko tri godine. Tada je čak došlo i do koraka unazad. U dobroj mjeri Kosovo je bilo okidač loših odnosa, ali i situacija u BiH.“

Međutim, početkom ove godine otvaraju se nove perspektive poboljšanja odnosa među zemljama bivše Jugoslavije. Pozitivni pomaci započeti su učestalim susretim predsjednika Srbije, Borisa Tadića i predsjednika Hrvatske, Ive Jospovića. Natavljeni su na Istambulskoj konferenciji, a kruna svega bila je, prema riječima Popova, sastanak u Sarajevu gdje su se, pod okriljem Igmanske inicijative, sastala četvorica predsjednika iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i predsjedavajući predsjedništva BiH: „Sada sam optimista.Proces normalizacije odnosa je postao nepovratan proces, a korak po korak se ide ka rešavanju ostalih otvorenih pitanja “, zaključuje Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju.

Štefan File za fond Igmanske inicijative

Igmanska inicijativa je na sastanku u Sarajevu dobila svojevrsni mandat od zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma da bude neka vrsta medijatora u procesu rješavanja otvorenih pitanja među tim zemljama. Definisane su i četiri prioritetne oblasti: pitanje izbjeglica, procesuiranje ratnih zločina, pitanje granica i sukcesije. Rad na ovim pitanjima, uz saradnju i dijalog, bez podizanja tenzija, predstavlja i put za koji se, u procesu približavanja regiona zajednici evropski zemalja, zalaže i sama EU.

Zato je Igmaska inicijativa dobila i podršku za svoj rad iz Brisela. Prilikom sastanka sa evropskim komesarom za proširenje, Štefanom Fileom, delegaciji Igmanske inicijative predočeni su novi vidovi saradnje i podrške Evropske komisije njihovim naporima na izgradnji razumjevanja, dobrosusjedskih odnosa i povjerenja među zemljama potpisnicama Dejtonskog mirovnog sporazuma. O ideji evropskog komesara za proširenje za stvranju Fonda Igmanske inicijative i podršci Evropske komisije radu Igmanske inicijative, Vehid Šehić, kopredsenik za BiH kaže: „To će se realizovati kroz projekte koje ćemo mi dostaviti, a komesar će svojim autoritetom podržati projekte koji su u cilju ostvarivanja zajedničkog interesa svih zemalja regiona, a to je članstvo u EU.“ Šehić dodaje da smatra da Igmaska inicijativa ima kredibilitet da može i smije da govori i ono što političari u regionu ponekada ne smiju.

Zloupotreba međudržavnih odnosa

Iz Igmamske inicijative poručuju da je u toku stvaranje dobrog ambijenta, koji ide na ruku rješavanju preostalih otvorenih pitanja među zemljama regiona. Rješavanje tih pitanja vodiće stabilizaciji prilika i zajedničkom porosperitetu Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore na njihovom putu ka EU. Ono što je u ovom trenutku najbitnije jeste da se međusobni odnosi ovih država ne zloupotrebljavaju za unutrašnjepolitičke svrhe. Upozorava se da se u BiH, sa približavanjem izbora, sve češće može čuti pojačana retorika koja kvari međudržavne odnose sa susjedima. Iz Igmaske inicijative upozorava se da se sa takvim govorom mora prestati - jer ukoliko se jednom pređe ta granica, poslije je teško vratiti stvari u normalu.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić