1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brisel podržao Igmansku inicijativu

11. septembar 2010

Igmanska inicijativa koja se zalaže za uspostavljanje razumjevanja i povjerenja u regionu dobila je podršku Evropske komisije. Time bi pored privredne trebala biti ojačana i politička saradnja u regionu.

https://p.dw.com/p/P9gW
Delegacija Igmanske inicijativeFoto: DW/Marina Maksimovic

Na praktičnom nivou saradnja zemalja regiona Zapadnog Balkana bolja je od njihovih političkih odnosa. I dok „život čini svoje“, dok se privrednici i druge interesne grupe međusobno mnogo brže povezuju i sarađuju, u političkim odnosima zemalja regiona i dalje su osjetne turbulencije. Alekasdandar Popov iz Igmaske inicijative objašanjava: „Imali smo dobar period međusobnih odnosa početkom ove decenije. Odnosi među zemljama su bili srdačni i rješavan je veliki broj otvorenih pitanja. Onda je došlo do perioda zahlađenja koji je trajao oko tri godine. Tada je čak došlo i do koraka unazad. U dobroj mjeri Kosovo je bilo okidač loših odnosa, ali i situacija u BiH.“

Balkan Gipfel Treffen Flash-Galerie
Sa jednog od susreta lidera regije....Foto: AP

Međutim, početkom ove godine otvaraju se nove perspektive poboljšanja odnosa među zemljama bivše Jugoslavije. Pozitivni pomaci započeti su učestalim susretim predsjednika Srbije, Borisa Tadića i predsjednika Hrvatske, Ive Jospovića. Natavljeni su na Istambulskoj konferenciji, a kruna svega bila je, prema riječima Popova, sastanak u Sarajevu gdje su se, pod okriljem Igmanske inicijative, sastala četvorica predsjednika iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i predsjedavajući predsjedništva BiH: Sada sam optimista.Proces normalizacije odnosa je postao nepovratan proces, a korak po korak se ide ka rešavanju ostalih otvorenih pitanja, zaključuje Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju.

Štefan File za fond Igmanske inicijative

Stefan Füle
Štefan File se zalaže za stvaranje Fonda Igmanske inicijativeFoto: picture alliance / dpa

Igmanska inicijativa je na sastanku u Sarajevu dobila svojevrsni mandat od zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma da bude neka vrsta medijatora u procesu rješavanja otvorenih pitanja među tim zemljama. Definisane su i četiri prioritetne oblasti: pitanje izbjeglica, procesuiranje ratnih zločina, pitanje granica i sukcesije. Rad na ovim pitanjima, uz saradnju i dijalog, bez podizanja tenzija, predstavlja i put za koji se, u procesu približavanja regiona zajednici evropski zemalja, zalaže i sama EU.

Zato je Igmaska inicijativa dobila i podršku za svoj rad iz Brisela. Prilikom sastanka sa evropskim komesarom za proširenje, Štefanom Fileom, delegaciji Igmanske inicijative predočeni su novi vidovi saradnje i podrške Evropske komisije njihovim naporima na izgradnji razumjevanja, dobrosusjedskih odnosa i povjerenja među zemljama potpisnicama Dejtonskog mirovnog sporazuma. O ideji evropskog komesara za proširenje za stvranju Fonda Igmanske inicijative i podršci Evropske komisije radu Igmanske inicijative, Vehid Šehić, kopredsenik za BiH kaže: „To će se realizovati kroz projekte koje ćemo mi dostaviti, a komesar će svojim autoritetom podržati projekte koji su u cilju ostvarivanja zajedničkog interesa svih zemalja regiona, a to je članstvo u EU.“ Šehić dodaje da smatra da Igmaska inicijativa ima kredibilitet da može i smije da govori i ono što političari u regionu ponekada ne smiju.

Zloupotreba međudržavnih odnosa

Iz Igmamske inicijative poručuju da je u toku stvaranje dobrog ambijenta, koji ide na ruku rješavanju preostalih otvorenih pitanja među zemljama regiona. Rješavanje tih pitanja vodiće stabilizaciji prilika i zajedničkom porosperitetu Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore na njihovom putu ka EU. Ono što je u ovom trenutku najbitnije jeste da se međusobni odnosi ovih država ne zloupotrebljavaju za unutrašnjepolitičke svrhe. Upozorava se da se u BiH, sa približavanjem izbora, sve češće može čuti pojačana retorika koja kvari međudržavne odnose sa susjedima. Iz Igmaske inicijative upozorava se da se sa takvim govorom mora prestati - jer ukoliko se jednom pređe ta granica, poslije je teško vratiti stvari u normalu.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić