Istanbulska deklaracija karika koja nedostaje

Potpisivanje deklaracije triju državnika u Istanbulu je veoma važno za poboljšanje zahladnjelih odnosa između Beograda i Sarajeva, ocjenjuje za Dojče Vele Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose. Iako svi sastanci ove vrste obiluju velikim riječima i obećanjima, Đukanović ovu deklaraciju ipak vidi kao dobar korak za napredak bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije.

„U svakom slučaju, ova deklaracija, koja je potpisana u Istanbulu, daje mogućnost da se odmrznu odnosi na najvišem političkom nivou. Ukoliko predsjednik Tadić, kao što je rečeno u deklaraciji, posjeti Srebrenicu na godišnjicu masakra, i ukoliko članovi Predsjedništva BiH zaista posjete Beograd, to će omogućiti da se započne rješavanje čitavog niza otvorenih pitanja. A njih je zaista mnogo, i važno je da se s tim započne što prije“, navodi Đukanović.

Silajdžić se mora okaniti dosadašnje retorike

Nakon susreta predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića, koji su donijeli novu perspektivu odnosa u regionu, Istanbulska deklaracija je bila karika koja nedostaje, kaže za DW Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative. Popov očekuje da će potpisnici deklaracije poštovati njen sadržaj, i da nakon povratka u svoje sredine neće nastaviti sa retorikom i ponašanjem koje je ugrožavalo odnose BiH i Srbije

„U tom slučaju, mislim da se Haris Silajdžić mora okaniti one retorike koju je do sada imao, i koja je pothranjivala i zapravo davala alibi premijeru Miloradu Dodiku za njegove onakve izjave. Dakle, naravno, ako oni to promijene, ako Srbija ne bude više davala takvu bezrezervnu podršku premijeru Dodiku, što proizilazi iz duha ove deklaracije, i ako se Silajdžić okane takve retorike, to će biti dobro i za Bosnu i Hercegovinu i region“, kaže Popov.

Srbija i BiH – zajedno brže na evropskom putu

Posebno je značajno što je jedan od akcenata u ovoj deklaraciji evropska perspektiva Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, ističe Dragan Đukanović. Iako i one imaju svoje prepreke na evropskom putu, Srbija i BiH su u tom pogledu u nešto boljem položaju od Turske, kaže Đukanović. Što se tiče BiH i Srbije pozitivno je što su one na trasi svog evropskog puta odlučile da najprije konsoliduju svoje međusobne odnose. „I to će zasigurno moći da doprinese ubrzanom putu u Evropsku uniju. Prije svega, kroz uspostavljanje nekih drugih vidova saradnje, recimo parlamentarne, gdje bi se ubrzao taj proces“, zaključuje Dragan Đukanović.

Aleksandar Popov smatra da niko nije očekivao da će Turska odigrati tako značajnu ulogu u konsolidaciji prilika u regionu. Turska diplomatija je ipak iskoristila svoju šansu i pametno odigrala taj potez, dodaje Popov. To joj je, prema njegovim riječima, donijelo ogromne poene u Evropskoj uniji i međunarodnoj javnosti za konstruktivnu ulogu koju je sada odigrala na Balkanu.

Autor: Ivica Petrović

Odg. urednica: Marina Martinović