Atraktivni političari bolje prolaze na izborima

Deutsche Welle: Vi ste na Univerzitetu u Düsseldorfu u okviru studije „Birati lijepe ili birati ljepotu" mjerili atraktivnost kandidata na prošlogodišnjim izborima za njemački parlament (BUNDESTAG) i to uporedili sa ishodom rezultata izbora. Da li dobar izgled povećava šanse na izborima?

Lena Masch: Da. Primijetili smo pozitivan efekat atraktivnosti na procenat direktnih glasova koje je dobio kandidat na izborima. Atraktvniji kandidat u prosjeku dobija pet posto više glasova birača u odnosu na neatraktivnog političara. Ako su kandidati u izbornom krugu atraktivniji onda je i izlaznost na izbore veća.

Ali, koji su drugi faktori zbog kojih glasači biraju određene kandidate. Da li je atraktivnost važnija od njegovog političkog programa?

Mjerili smo i druge karakteristike političara. Naprimjer da li ima doktorsku titulu ili migranstko porijeklo, kojeg je spola ili je bio poslanik u Bundestagu. U rangu ovih ličnih faktora fizički izgled kandidata je na drugom mjestu. Veći uticaj na uspjeh jednog direktnog kandidata je imala samo njegova popularnost u javnosti. Stranačku pripadnost i ono za šta se ta stranka zalaže nismo uvršatavli u naš model kao lične faktore jednog kandidata. To je ispred svega i kao i ranije ima važnu ulogu.

Cijelo vrijeme govorimo o atraktivnosti. Kako ste uopšte definisali koji kandidat je atraktivan, a koji nije?

U istraživanje atraktivnosti uzimamo u obzir da u društvu također postoje kriteriji o tome da li je neko atraktivan ili nije. Svih 1.779 direktnih kandidata ocjenjivana ocjenama od „0", dakle veoma neatraktivan, do „6", veoma atraktivan. Najatraktivniji kandidat je Christian Lindner (FDP). Da je tako potvrđuju dobri rezultati FDP čija je predizborna kampanja bila prilagođena Lindneru.

Kako je moguće da birači političku odluku donose na osnovu izgleda kandidata?

Što su politika i svijet složeniji veća je vjerovatnoća da će se birači orjentisati po jednostavnim faktorima koji su vidni. Dakle, mogu ocijeniti nekog kandidata po svom viđenju iako je to površno. Ako neko djeluje zdravo, atraktivno i ako je u dobroj formi, onda mu birači očito više vjeruju. Za birače je manje kompetentna osoba koja djeluje neuredno i koja je ružna. Ovdje se radi o jednom nesvjesnom procesu.

Da li su i u prošlosti kandidati bili vezani za njihov vanjskih izgled ili je to novi razvoj?

Profesor Rosar, koji je rukovodio ovom studijom, slična istraživanja provodi od parlamentarnih izbora održanih 2002. godine. U poređenju sa predhodnim godinama je atraktivnost na izborima 2017. godine imala veliki uticaj. Sa sigurnošću se ne može reći da li je to trenutno variranje ili je stvarno trend. Međutim, sigurno je da smo sada u vizuelnom dobu u kojem vanjskih izgled igra veliku ulogu. Trenutno smo i u dobu u kojem su predizborne kamapanje političkih stranaka polarizovane. Profili stranaka nisu više selektivni kao prije nekoliko decenija, kao npr. kada su se Zeleni samo zalagali za okoliš.

Odavno je poznato da vanjskih izgled kod donošenja odluka ima važnu ulogu. Jedan od primjera je da atraktivnija djeca dobijaju bolje ocjene u školi. Šta društvo može uraditi sa rezutatima vašeg rada?

Ne želimo davati konkretne preporuke, ali u najmanju ruku želimo da se stvori svijest o ovom pitanju. Političari trebaju znati da njihov izgled igra ulogu. A sami birači, koji često misle da donose racionalne odluke, trebaju znati da su podsvjesno vođeni drugim stvarima".

Lena Masch je stručni saradnik na Institutu za sociologiju na Univerzitetu Heinrich Heine u Düsseldorfu