Podijeljeno biračko tijelo u Njemačkoj

Dramatična najava: Osvrćući se na njemačke savezne izbore, Robert Verkamp govori o „novoj liniji sukoba demokratije između skeptičara i zagovornika modernizacije.“ Ta linija se ogleda u „podijeljenosti“ biračkog tijela. Verkamp je jedan od autora studije o izborima za Bundestag, koju je fondacija Bertelsman danas objavila pod nazivom „Popularni izbori".

Uz pomoć dva instituta za ispitivanje javnog mnijenja, istraživači su analizirali 621 reprezentativnu izbornu jedinicu. U danima nakon izbora ispitano je oko 10.000 Nijemaca.

AfD i građanska sredina

Važno saznanje studije je da je u borbi za građansku sredinu, AfD bio najveći konkurent strankama unije CDU/CSU. U tom biračkom krugu „Alternativa za Njemačku“ kao „jasno desničarsko populistička stranka“ uzela je 20 odsto glasova. To znači 14,6 procenata više nego na saveznim izborima 2013. godine. AfD je tu „natprosječno pobijedio“, kaže Kristina Tilman, direktorka programa „Budućnost demokratije“ fondacije Bertelsman. Istovremeno CDU i CSU su među biračima centra zakazali, osvojivši petnaest odsto manje glasova.

Verkamp ne može sa sigurnošću reći da li će to dugoročno uticati na tabor Unije. On povlači paralelu sa SPD. Socijaldemokrate danas – to pokazuje i rezultat od 24. septembra – više nisu stranka koja ima „čvrsto glasačko jezgro“. SPD je podršku svoje glavne klijentele, radničke klase i nižeg srednjeg sloja zadnji put imao na saveznim izborima 1998. godine. Gerhard Šreder tada je sa crveno-zelenom koalicijom raskinuo sa zasićenim sistemom unije na čelu sa Helmutom Kolom. Taj milje SPD je kasnije izgubio. Sada je pitanje, misli Verkamp, „da li će unija s obzirom na gubitak klijentele krenuti istim putem kojim posljednjih 15 do 20 godine ide SPD.“ Etablirane stranke moraju intenzivnije da se pozabave glasačkim tijelom koji gube“.

Podjele

Drugi značajan rezultat za naučnike je bio da veća izlaznost na izborima za Bundestag „vidno doprinosi smanjenju podjela u društvu". Te podjele se ogledaju u tome da je izlaznost na izbore do sada uvijek bila veća u privredno i socijalno jakim sredinama, nego u onim slabijima. Razlika između dvije društvene grupe 2013. je iznosila 29,5 procenata, sada je smanjena na 26,7 procenata.

To izjednačavanje je pozitivno ocijenjeno, kaže Kristina Tilman i dodaje da je ono „važno za demokratiju“. Ali ona pritom upozorava da ne bi smjelo da bude dijelova zemlje „u kojima etablirane partije obustavljaju svoje aktivnosti".

Zbijanju redova svoj doprinos je dao i AfD, zato što je pred glasačku kutiju doveo one koji inače ne glasaju, kaže Tilman. Među njima je više od 65 odsto onih koji su skeptični prema modernizaciji. Sasvim drugo pitanje je da li je AfD – za stručnjake fondacije Bertelsman „jasno desničarsko populistička stranka" – politički program prave za te ljude.

Integraciona snaga demokratije

Prevazilaženje podjela će biti „veoma važno pitanje narednih godina“, smatra Robert Verkamp. Demokratija je „oduvijek imala jaku integracionu snagu". To je uvijek iznova dokazivala i to mora sada da dokaže.

Kada se studija privodila kraju, dodaje Verkamp, njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer, na Dan ujedinjena Nemačke, u Majncu, održao je odličan govor o situaciji u zemlji dvadeset i sedam godina nakon ujedinjenja. Tada je govorio o „novim nevidljivim zidovima“. Verkamp kaže da ga je taj govor veoma obradovao. Stručnjaci fondacije Bertelsman su međutim još jasniji i govore o „podjelama“ i „konfliktnim linijama“, a one pokazuju koliko je za Njemačku važno političko djelovanje narednih godina.