1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta trebate znati o ratu u Jemenu?

Ko se u Jemenu bori protiv koga? Šta žele Huti pobunjenici? Koja je uloga terorističke organizacije Al-Kaida? Šta se može postići zračnim napadima arapskih država?

Ko se bori protiv koga?

Uobičajeni scenario glasi: Saudijska Arabija i druge zemlje u borbi protiv milicije Huta vazdužnim napadima podržavaju međunarodno priznatog predsjednika Abd-Rabbu Mansur Hadia. Međutim, rat ustvari određuje nekoliko unakrsnih konfliktnih linija. Vojska i uprava centralne vlade su podijeljeni: veliki dio ne podržava Hadia koji je pobjegao u Saudijsku Arabiju, nego je i dalje lojalno 2012. godine svrgnutom dugogodišnjem diktatoru Ali Abdullah Salehu koji je prešao na stranu Huta.

U Jemenu čiji su se sjever (bivša država Sjeverni Jemen) i jug (Narodna Demokratska Republika Jemen) ponovo spojili 1990. godine podijeljeno je i društvo. Nekada socijalistički jug se u odnosu na stanovnike na sjeveru zemlje osjećao oštećenim i podržavao je pokret koji se zalagao za secesiju. Al-Kaida na arapskom poluostrvu (AQAP) ovdje ima jake strukture.

Huti pobunjenici sa portretom vođe Abdulmalika al-Hutia

Huti pobunjenici sa portretom vođe Abdulmalika al-Hutia

Dugogodišnji rat koje su SAD vodile pomoću bespilotnih letjelica dao je malo rezultata. Na sjeveru zemlje žive šiiti, kojim pripadaju i Huti, dok na jugu žive suniti, što je dovelo i do konflikta na vjerskoj razini. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Najkasnije intervencijom arapskih država se konflikt u Jemenu pretvorio u regionalno-politički: Jemen, tradicionalno stražnje dvorište Saudijske Arabije, napretkom Huta bi mogao potpasti pod uticaj Irana.

U trenutnim borbama je na jednoj strani važan pokret Huta i veliki dio sigurnosnih organa, dok se na drugoj strani bore, prije svega narodni komiteti, plemena i Al-Kaida, koji su podržani vazdušnim napadima intervencionističkih sila.“Narodni komiteti su dosta rascjepkani: jedni podržavaju Hadija, a drugi se bore za nezavisnost juga“, kaže Mareike Transfeld iz fondacije za nauku i politiku iz Berlina.

Ko su Huti?

Huti, koji sebe nazivaju „Ansar Allah“, su militantna grupa šiitske sekte zeidi i potiču iz planinskih predjela u pograničnom području sa Saudijskom Arabijom. U planinama bivšeg Sjevernog Jemena s vremenom se oformio jedan oblik teokratske vlasti na čijem čelu su bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zeida. Taj oblik vladavine zadržao se do 20. vijeka, tačnije do revolucije 1962. godine. Nakon toga su se Huti počeli osjećati marginaliziranim. Nakon što je centralna vlada pokušala da zeidsku vjersku praksu prilagodi sunitskoj, formirao se otpor koji se 2004. godine razvio u oružani konflikt. U tom konfliktu je do 2010. godine poginulo više hiljada ljudi. Huti su u 2011. godine u znatnoj mjeri učestvovali u protestima koji su doveli do svrgavanja sa vlasti predsjednika Saleha. Međutim, bez pokreta Huti je formirana vlada nacionalnog jedinstva. Hute je očito podržavao Iran. „Pomoć je dolazila pomorskim i zračnim putem“, kaže jemenski politolog Walid al-Sagaf sa Univerziteta u Stockholmu.

Karta Jemena

Područje označeno žutom bojom je pod kontrolom šiita. Područje označeno crvenom bojom je pod kontrolom sunita. Isprekidana bijela linija označava bivšu granicu između sjevera i juga Jemena.

Šta žele Huti?

"Bog je veliki, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islama“, tako glasi logo Huta okupljenih oko njihovog vođe Abdulmalika al-Hutia. Huti ističu da su protiv kurumpirane elite i „sunitskog ekstremizma“. Nakon što su Huti u septembru zauzeli glavni grad, prisilili su predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom godine podnesu ostavku nakon čega su formirali prelaznu vladu. Uzrok je bio prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regiona pri čemu bi Huti živjeli u izolovanom području bez izlaza na more. Cilj pokreta je očito bio da zauzme cijeli Jemen. Mareika Transfeld smatra da su vođe Huta, nakon zauzimanja glavnog grada Sanaae, sebe precijenili. „Napadima Huta na jug je konflikt dobio novu dimenziju“, kaže Transfeld i dodaje: „Huti vjeruju da mogu kontrolisati cijeli Jemen. Ali, u međuvremenu su primijetili da im na jugu neće biti lako i da nailaze na otpor Al-Kaide, narodnog komiteta i različitih plemena“. Pri tome je Jemen, čija polovina stanovništva živi ispod granice siromaštva, toliko zavistan od pomoći iz inostranstva tako da svaka vlada treba međunarodno priznanje.

Koju ulogu ima Al-Kaida?

Nasser bin Ali al-Ansi, vođa AQAP-a

Nasser bin Ali al-Ansi, vođa AQAP-a, u jednoj video poruci je preuzeo odgovornost njegove grupe za napad na satirični magazin Charlie Hebdo.

AQAP se smatra najopasnijim krilom terorističke organizacije Al-Kaida. Teroristička grupa, koja kontroliše dio juga, predsjednika Hadija zbog njegove podrške američkim napadima bespilotnim letjelicama, Saudijsku Arabiju i Hute smatraju neprijateljima. „Zbog rascjepaknosti grupa na jugu je Al-Kaidi pošlo za rukom da u borbi protiv napretka Hutana na jugu Jemena igra važnu ulogu“, kaže Mareike Transfeld i dodaje: „Teško je povući liniju razdvajanja između Al-Kaide, Narodnih komiteta i drugih milicija“. Prema navodima medija je AQAP-u pošlo za rukom da se profilira kao efektivna snaga protiv Huta na osnovu čega je regrutovala veliki broj novih ratnika. U borbama je iz zatvora u Adenu oslobođeno više stotina Al-Kaidinih boraca. Odgovornost za samoubilački napd na šiitsku džamiju u Sanaai, 20. marta, u kojem je poginulo više od 140 osoba, preuzela je teroristička organizacija „Islamska država“.

Koji su ciljevi intervencije?

Saudijska Arabija je pružila veliku finansijsku pomoć prelaznoj vladi predsjednika Hadia. Nakon što su Huti pokrenuli ofanzivu na grad Aden Saudijska Arabija je odlučila da uz pomoć nekoliko arapskih zemalja 26. marta počne intervenciju. „Operaciju ćemo izvoditi sve dok u Jemenu ponovo ne zavladaju sigurnost i stabilnost“, rekao je saudijski kralj Salman. Prema diplomatskim izvorima intervencione sile računaju na višemjesečnu akciju. Kopnenu ofanzivu, koju je zatražila svrgnuta jemenska vlada, zvanični Riad ne isključuje. Posmatrači u ovim operacijama vide borbu za moć između sunitske Saudijske Arabije i šiitskog Irana. Jemen se na taj način pridružuje drugim državama preko kojih se vodi borba za vlast u regionu: u Libanu Riad podržava sunitsku centralnu vladu, a Teheran šiitsku miliciju Hezbolah. U Siriji Assadov režim ima iransku pomoć, dok sunitski pobunjenici imaju podršku Saudijaca.

Vojska u kamionetima

Saudijske trupe na granici sa Jemenom

Da li postoje šanse za rješavanje konflikta?

Obje strane su do sada pokazale malo interesa za mirnim rješavanjem konflikta. Sporno je da li će sukob biti riješen sa ili bez učešća kopnenih trupa. „Bilo bi pogrešno se nadati da će do stabilizacije Jemena doći vojnom intervencijom“, kaže Mareike Transfeld. Ona pored ostalog upozorava na to da se operacijama, koje su usmjerene protiv Huti-pobunjenika, a kojima su pak trenutno cilj vojne ustanove, ruši i sigurnosni aparat zemlje, koji je angažovan protiv Al-Kaide. „Nakon intervencije se uz saudijska sredstva mora izgraditi potpuno novi sigurnosni aparat“, kaže Transfeldova. Afganistan je najbolji primjer koliko je teško izgraditi jednu potpuno propalu zemlju bez vojske i državnih struktura.

Preporuka redakcije