1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jemen pred raspadom

Najsiromašnija zemlja Arapskog poluotoka već se duže vrijeme nalazi u dubokoj krizi. U međuvremenu se raspad države više ne može ignorirati. Mnoge zemlje povlače svoje veleposlanike.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova jasnim je riječima poručilo: "Hitno" – i upozorila na rizike putovanja u Jemen. "Nijemci koji se možda još nalaze tamo, poziva se da otputuju iz Jemena", navodi se na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke. U petak (13.2.) je Njemačka i privremeno zatvorila svoje veleposlanstvo u glavnom gradu Sani - kao što su to uradile i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Italija. U obrazloženju se navodi da je stanje u Jemenu izrazito nestabilno.

Državni udar

Proteklog tjedna su šijitski Houthi pobunjenici sa sjeverozapada zemlje u potpunosti preuzeli vlast u Sani. Prijelaznog predsjednika Abeda Rabboa Mansura Hadija su označili svrgnutim i raspustili parlament. Državni je to udar s kojim mnogi Jemenci nisu suglasni. Naprotiv: brojni suniti glasno se protive djelovanju Houthija, naoružavaju se i udružuju s terorističkom mrežom Al Kaidom. Glavni tajnik UN-a Ban ki-Moon je upozorio da se Jemen raspada pred očima cijelog svijeta. Višemjesečni pregovarački napori Ujedinjenih naroda su, čini se, u potpunosti propali.

Houthi pobunjenik na ulici Sanaae

Nakon upada Houthija u predsjedničku palaču u Jemenu

Doista, Jemen se bori istovremeno s brojnim problemima. Ta država s 25 milijuna stanovnika je jedna od najnerazvijenijih zemalja svijeta. Broj stanovnika brzo raste, veliki dio pati od siromaštva. Nepismenost i nezaposlenost su široko rasprostranjeni, nestašica vode u međuvremenu poprima dramatične razmjere. Od iznuđene ostavke dugogodišnjeg vlastodršca Alija Abdullaha Saleha 2012. godine, Jemen potresaju nasilje i politički nemiri. Vladu privremenog predsjednika Hadija pomaže Saudijska Arabija, ali i njoj je stanje u zemlji izmaklo kontroli. Početkom 2014 su Houthi pobunjenici krenuli u ofenzivu u okviru koje su zauzeli glavni grad i proširili svoju kontrolu nad zemljom u smjeru juga.

Borba za sudjelovanjem u vlasti

Houthiji se bore za sudjelovanjem u vlasti. Od građanskog rata 1960-ih godina se šijiti osjećaju zapostavljenima u odnosu na sunitsku većinu. Između 2004. i 2010. su Houthiji vodili dijelom višemjesečne borbe s vladinim trupama predsjednika Saleha. No, zaraćene strane su uvijek uspijevale postići i primirje. Međutim, u okviru Arapskog proljeća su se mnoga plemena udružila s Houthijima, s dijelovima vojske, s brojnim sunitskim islamistima i s mladim demonstrantima protiv tadašnjeg predsjednika - barem privremeno. Saleh se povukao. Ali je ostao u Jemenu i uspio održati dio svojih pristaša u vojsci i u plemenima.

Prosvjed protivnika Houthija

Houthiji imaju dosta protivnika

Tijekom pregovora oko nacionalnog Ustava koji su uslijedili, interesi Houthija i nekada neovisnog juga zemlje nisu dovoljno uzeti u obzir. Umjesto toga se na političku scenu probila islamistička stranka Islah. Ali Islah je zatim izgubio podršku Saudijske Arabije, zemlje koja se okrenula protiv Muslimanske braće, a upravo oni čine jezgru Islaha. Šijitske Houthije, naprotiv tomu, pomaže Iran, što je opet katastrofalan scenarij za zemlje Perzijskog zaljeva kojima dominiraju suniti.

Čežnja za Salehom

Houthi sada iskorištavaju slabost protivnika te napreduju prema jugu. Podršku im u međuvremenu pruža bivši predsjednik Saleh koji se zavadio sa svojim nasljednikom i stranačkim kolegom Hadijem. Saleh želi ponovno preuzeti vlast - ili makar imati značajan utjecaj. 33 godine je on bio na vlasti. Za to vrijeme se situacija u Jemenu kontinuirano pogoršavala. Ali, uzmemo li u obzir trenutačni kaos, neki Jemenićani u međuvremenu čak priželjkuju povratak Saleha na vlast.

Preporuka redakcije