1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Žrtve ćutale, zločini zastareli

9. mart 2010.

Nemačka štampa opširno piše o novim slučajevima zlostavljanja u katoličkim crkvama koji sada isplivavaju na površinu. Teme su i eventualni novi evropski monetarni fond kao i razlozi krvoprolića u Nigeriji.

https://p.dw.com/p/MNgF
Žrtvama teško da progovore o zlostavljanju
Žrtvama teško da progovore o zlostavljanjuFoto: picture-alliance/dpa

Povodom stalnog priliva novih vesti o napastvovanju dece u institucijama katoličke crkve, list Vestdojče cajtung piše:

„Zašto su tako dugo ćutali? Zašto nisu ranije progovorili kako bi onemogućili nova nedela? Mnoge žrtve seksualne zloupotrebe sada su suočene sa tim pitanjima koja zvuče kao kritika. To samo pojačava osećanje krivice koje žrtve osećaju. U stručnoj literaturi ta pojava odavno je opisana: deca koja su napastvovana gube osećaj za pravedno i nepravedno. Perverzija takvih zločina upravo je u tome što se na kraju žrtve više stide od napasnika i tako sebe osuđuju na ćutnju. Često su potrebne decenije da bi progovorili. Sadašnjim zakonom, kojim je predviđeno da krivica za zlostavljanje dece zastareva posle deset godina, ignoriše se ta činjenica.

Jedna od katoličkih škola u kojoj je zlostavljanje trpelo preko 100 učenika
Jedna od katoličkih škola u kojoj je zlostavljanje trpelo preko 100 učenikaFoto: picture-alliance/ dpa

Što se katoličke crkve tiče, ona se ponaša kao država u državi i otežava svako rasvetljavanje onog što se dogodilo. I kada napastvovanje postane opšte poznato, u crkvi ukazuju na zakon i rokove zastarevanja: zašto bi se u istragu uključivalo državno tužilaštvo kada više ne postoji javni interes definisan zakonom za krivično gonjenje? Onaj ko traži razumevanje i kaže da je krivac tokom godina mogao da se promeni – gleda na delikt očima napasnika. Svi ti argumenti u slučaju ubistva ne važe i tu nema nikakvog zastarevanja. Pri tome je seksualno napastvovanje (deteta) slično ubistvu. Fizički, žrtve ostaju žive, ali u njima je iz niskih pobuda nešto ubijeno: njihova duša“, piše Vestdojče cajtung, a mi dodajemo – o kojoj bi upravo crkva morala da vodi računa.

na sledećoj strani:

Može li neki novi monetarni fond da bude finansijski Crveni krst?

Može li neki novi monetarni fond da bude finansijski Crveni krst?

Iz nemačke vlade stižu predlozi da se osnuje Evropski monetarni fond, neka vrsta Crvenog krsta koji bi pomagao bolje stojećim zemljama kada zapadnu u teškoće kao što je sada zapala Grčka. Predlog podržava Evropska komisija, Evropska centralna banka je protiv, a protiv je i komentator lista Zidojče cajtung:

„Ideja je da bi se moglo pomisliti da Evropska unija nije u stanju sama da rešava svoje probleme, kao što to nisu sposobne siromašne zemlje Azije i Afrike. Kao da takav utisak ne postoji već odavno! Vlade zemalja evrozone godinama su zatvarale oči pred grčkim falsifikovanjem statističkih podataka o državnim finansijama, španskim naduvavanjem balona nekretnina i italijanskim proigravanjem sopstvene konkurentnosti na svetskim tržištima.

MMF posmatra svet kao celinu, dok bi se evropski fond bavio uglavnom evrozonom
MMF posmatra svet kao celinu, dok bi se evropski fond bavio uglavnom evrozonomFoto: ullstein bild - Fotoagentur imo

Razlog je jednostavan: Evropljani razgovaraju o takvim pitanjima u političkim telima. Svi se međusobno znaju kao što i svako zna slabosti svakoga i svi su puni obzira, jer niko ne zna ko će sledeći stići na optuženičku klupu. U takvoj konstelaciji gotovo je nemoguće rešavati probleme bez diplomatskih obzira i uvesti oštre sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost zajedničke valute.

I ako bi bio osnovan Evropski monetarni fond, postoji velika opasnost da bi bio pod uticajem politike, ako se ostavi po strani pitanje šta bi njegovo osnivanje značilo za angažovanje EU u Međunarodnom monetarnom fondu i njegov uticaj u svetu. MMF je obnovljen pod Horstom Kelerom i pogotovo tokom sadašnjeg predsedništva Dominika Štrausa Kana, on poseduje stručna znanja, mogućnost da nametne svoje odluke i finansijska sredstva za borbu protiv kriza i – za razliku od eventualnog EMF, ima pogled na svet u celini, a ne samo deo sveta. EU ponovo ne pristupa rešavanju problema pragmatično, sadržinski, nego politički – institucionalno. Onaj ko misli da će svetska finansijska tržišta biti impresionirana stvaranjem novih institucija veoma se vara“, piše Zidojče cajtung.

Instrument koji je potreban evrozoni

Međutim, komentator lista Handelsblat smatra da ideja o Fondu i nije loša:

„Više od decenije ministri finansija i komesari za privredu EU podučavali su nas da je Pakt stabilnosti, inače čvrst koliko i vosak, dovoljan kako bi se garantovala disciplina u evrozoni. Te jučerašnje priče više nikoga ne zanimaju. Grčka kriza primorala je politički vrh evrozone da napokon prizna istinu: ne postoji nikakav instrument uz čiju pomoć bi se u evrozoni obezbedila solidna budžetska politika i ekonomska politika orijentisana na rast. Tu prazninu sada bi trebalo da popuni (Evropski) monetarni fond“.

na sledećoj strani:

Nigerija: krvoproliće je došlo sa demokratijom

Nigerija: krvoproliće je došlo sa demokratijom

U masakru u Nigeriji, u napadu muslimana-nomada na hrišćanska sela ubijeno je 500 ljudi. Tim povodom list Zidojče cajtung pod naslovom „Nigerijska tragedija“ piše:

„Nasilje koje ne prestaje uvek sledi isti obrazac: napad, osveta, napad. Ništa se neće promeniti ni tokom sledećih meseci, jer su iduće godine izbori i sve stranke i regionalni moćnici nastojaće da osiguraju vlast.

Građani se često priklanjaju nekoj od militarističkih grupa
Građani se često priklanjaju nekoj od militarističkih grupaFoto: picture alliance/dpa

Velika tragedija zapadnoafričke zemlje jeste u tome što je kraj vojne diktature 1999. godine otvorio put nasilju. Naime, nakon što je prestao pritisak diktatorskog režima sve napetosti došle su do izražaja. Ratuju muslimani protiv hrišćana, stanovnici delte bogate naftom protiv snaga bezbednosti, nacionalne grupe jedne protiv drugih. Povratak na demokratiju nije doneo više bezbednosti, nego je doveo do građanskog rata u kome je do sada poginulo više od deset hiljada ljudi.

Najveći deo onih na vlasti beskrupulozno se bogati od prihoda od nafte i osniva sopstvene milicije kako bi osigurao tu vlast. Mnogim stanovnicima onda ne preostaje ništa drugo nego da stanu iza sopstvenih lokalnih moćnika ili nacionalne grupe kako bi obezbedili neki cent i koliku-toliku bezbednost“, piše Zidojče cajtung.

priredio: Nenad Briski

odg. urednik: Nemanja Rujević