1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Štampa: Zapostavljanje BiH sveti se EU i Zapadu

13. decembar 2021.

Za razliku od Ukrajine, Zapad bi brzo mogao ukloniti akutnu opasnost koja preti BiH. EU i NATO bi morali poslati vojnike, podržati Šmita i smeniti Dodika, čija je strategija odavno utanačena - i sa Putinom.

https://p.dw.com/p/44C0V
Foto: Dragan Maksimovic/DW

Raspad BiH rezultirao bi destabilizacijom cele regije s nesagledivim posledicama. EU se sveti što nije ozbiljno shvatala razvoj situacije na Balkanu, tretirajući nacionaliste kao partnere i vređajući proevropske snage, piše nemačka štampa, komentarišući „spornu" odluku Parlamenta RS o prenosu nadležnosti sa države na entitet.

„Ovo je najeksplozivniji korak vođstva RS od okončanja rata", piše Zidojče cajtung( SZ). No, nadzor nad BiH ima visoki predstavnik, kojem ovlasti dozvoljavaju da donosi i poništava zakone i otpušta političare kada rade protiv države, kao sada Dodik. To je Rusija pokušala da spreči, kada je u avgustu Šmit preuzimao ovu funkciju, tvrdeći da Savet bezbednosti UN, u kojem Moskva ima pravo veta, mora potvrditi izbor visokog predstavnika - što ne odgovara činjeničnom stanju."

„Faktički", pojašnjava novinar minhenskog lista, „visokog predstavnika bira Veće za implementaciju mira (PIC) ne jednoglasno već većinskim odlučivanjem a u njemu su i predstavnici Rusije". U svom izveštaju od 30. oktobra Šmit je upozorio da „BiH preti najveća kriza postojanja" od okončanja rata ali i „realna opasnost od oružanog konflikta", ako „RS formira sopstvenu vojsku".

U BiH je, nastavlja SZ, trenutno stacionirano samo 700 vojnika EUFOR-a, mada je za efikasno delovanje potrebno minimum 5.000 a Šmit se zalaže za pojačanje trupa. I eksperti traže da se nekoliko hiljada vojnika mirovne misije Althea ili vojnika NATO stacionira na strateški važnom koridoru Brčko. Ali EU i Vašngton ne žele da se angažuju. Komandant trupa EUFOR-a u BiH, generalmajor Aleksander Placer, koji je više puta bio politički kandidat austrijske partije FPO povezane sa Moskovom, izjavio je nakon Šmitovog izveštaja početkom novembra da je situacija „stabilna" i da „nije potrebno pojačanje trupa".

"A Dodik, ne samo što nije udaljen sa funkcije, već su mu proteklih meseci povlađivali i ulagivali se gotovo svi američki poverenici i ambasadori zemalja EU", primećuje SZ i ukazuje kako je on osigurao i podršku „svog prijatelja" Putina.

Uz to, „Dodik je proglasio i svih 140 odluka visokog predstavnika navodno protivustavnim, na što su ambasadori SAD, Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i predstavnici EU samo rekli da je to još jedan korak u pravcu eskalacije", primećuje Zidojče cajtung.

Dodik nije jedina ali je najkonsekventnija palikuća

Isti list donosi i komentar, u kojem piše da se Dodik ne može označiti „jedinom palikućom s mukom održavane BiH".

Milorad Dodik i Viktor Orban
Milorad Dodik i Viktor OrbanFoto: Dragan Maksimovic/DW

„I hrvatski nacionalisti marljivo seku grane ove krhke države. Ali, bez sumnje Dodik je u raspaljivanju požara najkonsekventniji. Njegovo nezakonito anuliranje zakona, priprema za osnivanje sopstvene vojske i faktičko otcepljenje predstavljaju opasan konflikt a možda i novi rat.

Kao i tzv, ukrajinski separatisti, tako i Dodik sprovodi destruktivnu politiku Vladimira Putina, planiranu u Moskvi. Odluka Parlamenta RS, koja je faktički priprema za otcepljenje, nije mogla doći bez saglasnosti Putina, koji je Dodika ugostio nekoliko dana ranije.

Za razliku od Ukrajine, za Zapad bi bilo relativno jednostavno ukloniti akutnu opasnost koja preti od Dodika. EU i NATO bi morali poslati hiljade vojnika u BiH, Šmitu dati ovlast da deluje i smeni Dodika.

Ali, na žalost, ne izgleda da će se to desiti. Prema Prema Dodiku i drugim palikućama Vašingnton i razjedinjena EU vode fatalnu politiku popuštanja. Nemačka vlada ne može se požaliti da joj manjka kriza. BiH nije međutim na listi njenih prioriteta. Ali to bi se, ako se sa raspadom BiH nastavi u ovom tempu, moglo promeniti", kaže se u komentaru lista SZ.

Dodikova strategija odavno utanačena

Milorad Dodik je sa reči prešao na dela i ozbiljno doveo u pitanje BiH, bez obzira što mere stupaju na snagu tek za pola godine, navodi se i u komentaru lista Tagescajtung (taz). „Ovaj srpski nacionalista izaziva sve one, koji se u BiH i ne samo tamo, zalažu za demokratiju, zapadne vrednosti i ljudska prava. Strategija novog uređenja Balkana je, čini se, odavno utanačena", piše taz i dodaje: „Odlučujuće je da Rusija poslednjih godina podržava antidemokratske snage na Balkanu i da je u Vučiću pronašla strateški pouzdanog partnera. Štaviše, preko neprijatelja liberalne demokratije u EU poput Orbana, Putin je u stanju da utiče na politiku Brisela.

Konfrontacija se proteže ne samo ukrajinskom granicom već i Balkanom i samom Evropskom unijom. Stoga se ne treba čuditi što ni Brisel ni Berlin do sada nisu pokušavali da stanu u kraj ovakvoj strategiji. Jedna od najvećih grešaka Angele Merkel bila je što se do posljednjeg momenta „udvarala" srbijanskom diktatoru Vučiću. A kada je predsednica EK Ursula fon der Lajen Orbanovog prijatelja Olivra Varheljija imenovala na mesto komesara za proširenje napravila je od „koze vrtlara". Pozicije srpskih i hrvatskih nacionalista ojačala je poslednjih meseci i posrednica EU za BiH Angelina Ajhorst. Sad se vidi rezultat takve politike. Bosankama i Bosancima preostaje samo nada u Vašington i novu vladu u Berlinu.

Srpsko vođstvo želi da raskine mirovni sporazum

I Frankfurter algemajne cajtung  (FAZ) komentariše dešavanja u BiH. „Rukovodstvo bosanskih Srba želi da raskine mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH 1995. Ponavljanje ove krvave noćne more je malo verovatno, ali raspad BiH rezultirao bi destabilizacijom cele regije s nesagledivim političkim posledicama. Sada se Evropskoj uniji osvećuje što nije dovoljno ozbiljno shvatala razvoj događaja na Balkanu poslednjih godina, tretirajući autoritarne nacionaliste kao partnere i vređajući proevropske snage".

Daljnji razvoj situacije sada zavisi od toga, koliko će "brzo i odlučno delovati Zapad", a posebno EU. "EU i dalje ima najveći uticaj u regiji koja je potpuno okružena državama članicama. No njen je položaj oslabljen jer su Kina i Rusija na tom području aktivnije. S obzirom na više nego prijateljske odnose između vođstva bosanskih Srba i Moskve, teško je poverovati u slučajnost simultanih pretnji Ukrajini i izbijanja nove krize na Balkanu", zaključuje se u komentaru lista Frankfurter algemajne cajtung.

Priredila: Jasmina Roze

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu