1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Školstvo u Nemačkoj: ipak se kreće

Goran Gojić4. decembar 2007.

Nemački učenici u medjunarodnom poredjenju beleže napredak u školskom znanju i sposobnostima.Ali, brojni deficiti u obrazovnom sistemu ostaju i zato nema razloga za posustajanje u reformskim naporima

https://p.dw.com/p/CX45
Nemački učenici su dobri matematičariFoto: AP

To su, najkraće, rezultat i politička pouka iz PISA istraživanja za prošlu godinu – programa međunarodne ocene učenika, koji od 2000. sprovodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD. Njome je lane, osim 30 članica OECD-a, bilo obuhvaćeno i 27 drugih zemalja sveta – među njima Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Nalazi studije i službeno su predstavljeni danas u Berlinu. Uz čitanje i matematiku prirodne su nauke bile težište PISA istraživanja za prošlu godinu.

Nadprosečnost u prirodnim naukama

Iz dobijenih pokazatelja direktor ureda OECD-a za Nemačku Heino von Mayer izvlači četiri zaključka. Prvo: «Nemačka je na području prirodnih nauka prvi put ostvarila nadprosečan rezultat i tome se treba radovati.» Nemačka je 8. od 30 zemalja OECD-a i 13. u ukupnom poređenju . Prirodne nauke od svih predmeta najviše leže i hrvatskim učenicima koji su zauzeli 26. mesto – ispred Srbije na 41. te Crne Gore na 48. Vodeća je na svim područjima znanja Finska.

Drugo: «U čitanju i matematici Nemačka je i dalje na sredini lestvice, blizu proseka OECD-a, što dugoročno ne zadovoljava.» Hrvatska je u čitanju na 30, a u matematici na 36. mjestu; što je svetski prosek, dok su Srbija i Crna Gora među zadnjih 15 zemalja. Treće: «Napredak u učenju je, doduše, primetan, ali statistički još neproveren.» Nemačka je, naime, jedna od rietkih zemalja koje se polako, ali stalno penju na lestvici PISA istraživanja.

Jezično (ne)znanje «koči» decu migranata

I četvrto. «Jednakost u šansama ostaje problem nemačkog školskog sistema . Osobito integracija učenika migranata predstavlja velik izazov.» Premda u blažem obliku nego do sada, i ovo istraživanje pokazuje da potomci akademski obrazovanih ili imućnih roditelja bolje prolaze u školi od učenika iz nižih slojeva društva.

A uprkos istim polazištima, deca 2. generacije migranata u prirodnim naukama za svojim nemačkim vršnjacima zaostaju čak dve školske godine. To je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji i gotovo dvaput iznad proseka OECD-a. Studija time potvrđuje nužnost započete reforme nemačkog školstva i jezične integracije.